Stava je da Crnoj Gori nije potrebna inicijativa Otvoreni Balkan, koja bi, kako ističe, zamrzla njene evropske integracije. Gegaj poručuje i da navodi o „velikoj Albaniji“, zapravo, štete i Albaniji i Albancima.

Sumnjam u namjere inicijatora Otvorenog Balkana

Inicijativa Otvoreni Balkan, prema njegovom mišljenju, predstavlja koncept po kojem bi Crna Gora bila tu kako bi se zadovoljili apetiti pojedinaca tj. kako kaže, pojedinih zloglasnih lidera Zapadnog Balkana.

„Najveću sumnju izražavam u ciljeve i namjere inicijatora ove inicijative, koji je ujedno i najjači promoter i investitor stvaranja „srpskog sveta“, a istovremeno i bez sumnje produžena ruka Rusije na Zapadnom Balkanu, odnosno njena filijala. Na Zapadnom Balkanu imamo oko tridesetak regionalnih inicijativa i projekata,a dio ovog Otvorenog Balkana je samo dupliranje nekih prethodnih inicijativa“, smatra naš sagovornik.

Otvoreni Balkan bi, dodaje on, imao smisla da države regije nijesu već započele pregovore o članstvu u EU.

Vlada i Opština Tuzi moraju zajedno doprinjeti razvoju Malesije

„Zato Otvoreni Balkan danas, nažalost, što se tiče Crne Gore, jeste sinonim za zamrzavanje njene integracije sa Evropom. Crna Gora ne smije dozvoliti da se to desi. Dakle, po mom mišljenju, to nije ekonomski već politički projekat“, istakao je Gegaj i dodao da danas tek usamljeni glasove podržavaju taj projekat.

Oni koji zagovaraju „veliku Albaniju“ nijesu prijatelji Albanaca

Teza o prirodnoj Albaniji je, kako ističe, anahrona i kao takva neprirodna, jer „živimo u vremenu kada balkanski narodi čine zajednice raznih država i samim tim nema nacionalne države na Balkanu“.

„Ideje proširenja i promjena nacionalnih i etničkih granica na Balkanu, te u tom kontekstu različitih koncepata “velikih država“ dio su retrogradne politike iz prošlosti. Moram iskreno reći da se u svakom pluralističkom društvu mogu čuti i ovakvi tonovi, ali da oni ne odražavaju zvaničnu politiku naših susjeda“, napominje Gegaj.

Podsjeća i da su albanski zvaničnici u svim dosadašnjim izjavama isticali da su granice na Balkanu nepromjenjive i da su upravo oni u prvi plan stavljali značaj dobrih odnosa sa Crnom Gorom.

„Oni koji zagovaraju ideju „velike Albanije“ nijesu prijatelji niti Albanije niti Albanaca. Takve teze su opasne i dovele bi do ludila koje je doživio region devedesetih godina. Crna Gora u to vrijeme je čuvala mir i dala primjer svima da je nacionalno šarolika država nije smetnja za razvoj već resurs koji doprinosi bržem i efikasnom razvoju. Albanci u Crnoj Gori su se više puta do sada kroz istoriju dokazali kao iskreni prijatelji Crne Gore, njenih simbola i svih njenih naroda“, naglašava Gegaj.

Bez teksta smo kad vidimo šta ostaje iza prošle vlasti

DPS je, podsjeća naš sagovornik, sa koalicionim partnerima dugo radila na izgradnji građanske, sekularne i antifašističke države, po modelu Zapadne Evrope. Ipak, doskorašnja vlast je, smatra on, sve to urušila.

Crne Gore nema bez manje brojnih naroda koji u njoj žive

„Bez teksta smo kad vidimo u kakvom stanju zatičemo danas Crnu Goru, godinu i po nakon dolaska na vlast nespojive koalicije. Podjele vladaju na sve strane, u vlasti smo imali klerikalizaciju, partije i pojedini lideri služe tuđim interesima, razorene su institucije i uništena ekonomija“, naglasio je Gegaj.

Poručuje kako je Crnoj Gori danas jedino potreban ustavni patriotizam.

„Samo na takav način napreduju sve zemlje Zapada. Po etnicitetu mi možemo biti Crnogorci, Srbi, Bošnjaci, Albanci, Muslimani, Hrvati, Romi i ostali, ali po ustavnoj nacionalnosti, Crna Gora mora da bude iznad svega“, smatra on.

Naš sagovornik očekuje kako će nova Vlada poništiti nezakonite odluke prethodne.

„Ne samo da očekujem nego to i mora da se desi, ako želimo da se pridržavamo zakonske regulative“, decidan je Gegaj.

Đukanović predvodio mnoge uspješne procese 

Poručuje i da predsjednik države i DPS-a Milo Đukanović, voljeli ga ili ne, jeste jedna od bitnijih istorijskih ličnosti na Zapadnom Balkanu u posljednje tri decenije.

Bivša Vlada sprovodila proklamovane ciljeve iz izborne kampanje retrogradnih snaga

„Priznaće većina političara na Zapadnom Balkanu da je, na turbulentnom Balkanu, uvijek donosio mudre odluke koje su bile u interesu građana Crne Gore i regionalne stabilnosti, a koje nijesu uvijek donosile partijske ili lične poene. Obnova državnosti Crne Gore, njene ekonomske nezavisnosti i učlanjenje u NATO savez neki su od procesa koji su uspješno završeni pod njegovim vođstvom“, ocijenio je Gegaj.

Politički revanšizam bivše vlasti

Crne Gore, kako poručuje, nema bez manje brojnih naroda koji u njoj žive.

„Demokratija u državi mjeri se pravima i odnosom prema manjinskim narodima u njoj, pa usljed toga možemo reći da je bivša Vlada pala na ispitu i odnosom prema manjinskim zajednicama. Manjinski narodi i njihova kulturna baština, vjerska i ostala nasljeđa, mogu biti i jesu bogatstvo koje ne smijemo koristiti za dnevnopolitičke potrebe, već ga sa pažnjom i tolerantnim odnosom, i prije svega civilizacijskim metodama, moramo stalno unaprijeđivati. Crna Gora svjedoči o multietničkom bogatstvu njenog prostora, na kojem su se u prošlosti, hirovima istorijske sudbine, smjenjivale, dodirivale, prožimale i sukobljavale različite civilizacije, ostavljajući nam materijalne tragove svoga postojanja“, poručuje Gegaj.

Crnoj Gori danas je jedino potreban ustavni patriotizam

Bivša Vlada je, dodaje, sprovodila veoma konsekutivno proklamovane ciljeve iz izborne kampanje retrogradnih snaga.

„Takoreći, čistili su Vladu od neistomišljenika i predstavnika manjina i napravili da ona postane jednonacionalna. Dakle, osim političkog revanšizma, predstavnici bivše Vlade sprovodili su podmukli teror protiv pripadnika manjinskih naroda i drugih građana“, smatra Gegaj.

Ta Vlada, kako napominje, nije imala zadovoljavajuću saradnju ni sa Opštinom Tuzi.

„Najgore je što zbog toga trpe građani Tuzi. Po mom mišljenju, Vlada i Opština Tuzi moraju zajedno doprinjeti razvoju Malesije, pogotovo u naporima za otvaranje novih radnih mjesta. Jer, time će, uz poboljšanje standarda građana, zaustaviti odliv stanovništva sa ovih prostora. Dakle, obaveza je svih da, zajedno, stvaramo nove razvojne prilike i gradimo bolju budućnost za građane Tuzi i cijele Crne Gore“, zaključuje Gegaj.