Video
Kome je u interesu da dovodi u pitanje tradicionalno dobre odnose Albanaca i Crnogoraca, piše Gradski portal. Je li crnogorski pisac Milorad Popović, koji u svom tekstu albanske partije poziva da ne učestvuju u prodaji crnogorskih kulturnih i identitetskih obilježja, a trenutni status Crnogoraca izjednačava sa višedecenijskim progonom i diskriminacijom albanskog naroda na Kosovu, zaista zaslužio da ga predsjednik Opštine Tuzi Nik Đeljošaj nazove fašistom?
Milorad Popović podsjeća Đeljošaja da se cio svoj život borio upravo protiv fašizma.
“I upravo protiv velikosprskog fašizma koji je na Kosovu i u Crnoj Gori proganjao Albance i ja sam jedan od onih Crnogoraca koji je otvorio vrata tim progonjenim Albancima ‘99, a prije toga ‘91. godine sa još nekim prijateljima Malisorima, branio sam jednako i Tuzi i Cetinje”, izričan je Popović.
U Facebook objavi, Đeljošaj, koji nije odgovarao na telefonske pozive i poruke Gradske RTV, Popovića je nazvao propagatorom fašističkih ideja.
“Glasnogovornicima i propagatorima fašističkih ideja u Crnoj Gori (a fašizam je fašizam, bez obzira s koje strane dolazi), poručujemo, bez rukavica, glasno i jasno: Tek je počelo, navikavajte se, za građansku i evropsku Crnu Goru koju mi promovišemo ne postoji alternativa i istrajaćemo na ovim vrijednostima, bez obzira na ovakve poruke”, napisao je Đeljošaj na Facebook-u.
Prodekan za nastavu na Fakultetu za crnogorski jezik i književnost Aleksandar Radoman kaže da je Đeljošajeva izjava podla, te da joj je cilj izazivanje podjela.
“Ovakve izjave Nika Đeljošaja i njegovo prihvatanje Otvorenog Balkana i Temeljnog ugovora sa Crkvom Srbije, njega svrstavaju na stranu onih koji su devedesetih godina Jugoslaviju uveli u rat, a Kosovo i BiH pretvorili u poprište terora, zarad realizacije velikosrpskih planova”, kazao je Radoman.
Đeljošaj je nedavno na Facebook-u podržao i inicijstivu Otvoreni Balkan, te poručio da ne treba imati strah od Vučića, već mu pružiti šansu za promjenu.
Profesor na Filozosfkom fakultetu u Beogradu Žarko Korać upozorava da Vučić i Rama, kao tvorci Otvorenog Balkana, žele da destabilizuju crnogorsko-albanske odnose u Crnoj Gori.
“Crna Gora je proporicionalno svojoj veličini i broju stanovnika, primila jako mnogo albanskih izbeglica i to služi na čast Crnoj Gori i njenom tadašnjem političkom rukovodstvu i to je nešto što ne bi trebala i mogla da zaboravi albanska zajednica na Balkanu. Crna Gora se tada pokazala, u najtežim trenucima, kao prijatelj albanskog naroda, a u ovom slučaju, albanskog naroda na Kosovu”, kaže Korać.
Aktuelna sporenja u crnogorskom društvu nije izazvala samo namjera Vlade Dritana Abazovića da potpiše sporni ugovor sa SPC već i inicijativa predsjednika Srbije Aleksandra Vučića i premijera Albanije Edija Rame da animiraju ostale tri države regiona da zajedno uđu u Otvoreni Balkan. Kada je riječ o Crnoj Gori, tu inicijativu, koji dobar dio građana vidi kao pokušaj realizacije dva opasna velikodržavna projekta, danas podržavaju i prosrpske i albanske stranke u Vladi Dritana Abazovića.
Zanimljivo je da se ovoj inicijativi oštro suprotstavljaju premijer Kosova Albin Kurti, kao i ogromna većina političkih partija, intelektualaca i građana Kosova.
Nikola Gegaj iz DPS-a poručuje da je Otvoreni Balkan sinonim za zamrzavanje evropske integracije Crne Gore, što se ne smije dozvoliti.
Poručuje i da je i ranije, kao i sada bilo pokušaja da se naruše prijateljski odnosi Albanaca i Crnogoraca, ali da to nikada nije uspjelo.
“Pogotovo devedesetih godina, a i poslije devedesetih bilo je pokušaja da se naruše odnosi. Mi Albanci u Crnoj Gori nijesmo naudili ovoj državi, uvijek smo bili faktor stabilnosti, ali isto je Crna Gora, u najtežim trenucima, prvenstveno mislim na Albance sa Kosova, bila njihov drugi dom”, smatra Gegaj.
Preporučeno
Gegaj zaključuje da je Crna Gora bila i ostala primjer kako na Zapadnom Balkanu mogu složno živjeti različite nacije, bez međuvjerske i međunacionalne mržnje.
