Video
STANDARD: Svi akteri na političkoj sceni kažu da su izbori najbolje rješenje za izlazak iz krize. S tim se slaže i Bošnjačka stranka. Ipak, utisak je, da većina stranaka kalkuliše s tim i to sve u odnosu na to šta im kažu istraživanja o rejtinzima. Kako na to gleda Bošnjačka stranka?
IBRAHIMOVIĆ: Kao što je i poznato crnogorskoj javnosti, u trenutnoj konstalaciji političkih snaga, teško se može formirati većina koja bi bila jasne euroatlanske orjentacije i teško da se može napraviti funkcionalna vlada, zbog ideološke heterogenosti potencijalnih konstituenata. To je formula za političku nestabilnost i krizu i jedini put za izlazak iz te krize su izbori.
Jasno je, takođe, i da po pitanju izbora postoje političke kalkulacije i to je sasvim normalna stvar u politici. Što se Bošnjačke stranke tiče, lokalni izbori u gradovima u kojima smo nastupili, kao i ankete koje su rađenu u proteklom periodu, pokazuju da Bošnjačka stranka bilježi značajan rast podrške i mi u tom pravcu zaista nemamo dilemu, za nas su izbori prilika da osnažimo poslanički klub sa još najmanje dva poslanika.
Dakle, mi se i kao stranka i kao ljudi svjesni odgovornosti prema građanima, državi Crnoj Gori i njenom evropskom putu zalažemo za izbore odmah nakon što se za njih stvore institucionalni uslovi.
STANDARD: Sjedite u Vladi kojoj je izlasano nepovjerenje i odrađujete tehnički mandat. Nekoliko ministara se povuklo ili su smijenjeni (iako pravo ne poznaje proces u kojem se smjenjuju smijenjeni ministri). Da li se Vi razmišljali o povlačenju sa te funkcije?
IBRAHIMOVIĆ: Odgovor na ovo pitanje nije jednostavan. Prije svega mi smo stav o Vladi, nakon onoga što smo nazvali zamjenom prioriteta 43. Vlade, dali u Skupštini glasajući joj nepovjerenje. Nakon toga, normalno je bilo da svi ministri ostanu u Vladi i u tehničkom mandatu i vode resore do izbora nove Vlade, to je nešto što je Ustavna kategorija, ali i politička odgovornost i obaveza. Međutim, smjena potpredsjednika Vlade i ministra odbrane Raška Konjevića i ministra vanjskih poslova Ranka Krivokapica opet je zakomplikovala političku situaciju u Crnoj Gori i tada je dio javnosti očekivao da ja i kolega Adrović damo ostavke.
Međutim, moram podsjetiti vas i javnost da mi imamo veliku odgovornost prema resorima kojima upravljamo i prema građanima Crne Gore, a ja kao potpredsjednik Vlade za regionalni razvoj naglašeno i prema daljem razvoju nerazvijenih područja. Takođe, imamo i odgovornost prema našim glasačima. Stanje na sjeveru Crne Gore je zaista alarmantno kada su u pitanju razvojni projekti koji su u direktnoj vezi sa demografskim pražnjenjem i demografskim starenjem sjevera. Iskustvo je pokazalo da odsustvo Bošnjačke stranke iz vlasti znači i odsustvo investicija u djelovima Crne Gore u kojima žive Bošnjaci, bez obzira ko vodi Vladu. Znate, mi u Rožajama, Plavu, Gusinju, Bijelom Polju, Petnjici, Pljevljima, Beranama i drugim gradovima nemamo pravo da propustumo ni jedan dan, a ne godinu na putu stvaranja uslova za privredni razvoj i otvaranje novih radnih mjesta. To više nije stvar politike, nego gole egzistencije na tim prostorima, a kada govorim kao predsjednik Bošnjačke stranke, onda je to stvar i depopulizacije Bošnjaka na sjeveru. Dakle, mi imamo jasne razloge za ostanak u Vladi i nećemo se za to nikome opravdavati, ni strankama parlamentarne pozicije. Ni strankama parlamentarne opozicije. Položićemo račun građanima koji su nas glasali, a ono što je rezultat sa lokalnih izbora govori nam da su oni više nego zadovoljni, onim što smo radili ove dvije godine, a ankete pokazuju i sa onim što trenutno radimo. Dakle, bilježimo stabilan, a ponegdje i snažan rast podrške i sigurni smo da će se to odraziti i na broj mandata na sljedećim parlamentarnim izborima.
STANDARD: U javnosti se, rekao bih, na mala vrata izašla kuloarska priča da ste Vi i Vaš stranački kolega Admir Adrović u namjeri da podnesete ostavku. Ako je to spin i priča iz želje nekih krugova, šta mislite iz čije kuhinje to dolazi, odnosno kome bi odgovaralo da Bošnjačke stranke nema u Vladi?
IBRAHIMOVIĆ: Mi smo ozbiljna i uređena partija i takve odluke nećemo presijecati preko koljena, već ćemo ih donositi na stranačkim organima. Ono što je važno je da dok god smo u Vladi, radimo u interesu građana Crne Gore, viodeći računa da damo naglasak na sprovođenje onih politika za koje su nam mandat dali građani.
STANDARD: Možete li sa ove distance procijeniti koji su motivi i ciljevi bili politizacija priče oko aviona koji je trebao da dovede CG navijače iz Ljubljane?
Nisam se bavio tim pitanjem zaista, jer kao potpredsjednik Vlade za regionalni razvoj i ministar kapitalnih investicija, ali i kao predsjednik BS imam prečeg posla. Bilo mi je važno da ti ljudi koji su iz krajnje patriotskih razloga pošli u Ljubljanu da daju podršku našim lavicama, a preko njih i naše lavice koje su nebrojano puta pokazale na djelu kako se voli i kako se bori za svoju državu, osjete podršku te države i vjerujem da smo je jasno iskazali i da je naša obaveza bila da uradimo ono što smo mogli.
STANDARD: Kakav je Vaš odnos sa premijerom Dritanom Abazovićem i da li u ministarskom radu imate određenih opstrukcija?
IBRAHIMOVIĆ: Odnosi u politici su, u principu, prilično turbulentni i kao što je svima jasno nakon glasanja poslanika Bošnjačke stranke o nepovjerenju Vladi, došlo je do zahlađenja odnosa. To je, naravno, rezultat različitih političkih vizija i različitih stavova oko nekih političkih odluka. Tih razlika je, kao što znate, i prije bilo u i pogledu nekih kadrovskih rješenja u pojedinim državnim preduzećima i u pogledu kvaliteta upravljanja tim preduzećima i u pojedinim slučajevima je bilo očiglednog razmimoilaženja po nekim pitanjima. Hoću da vjerujem da se ne radi o opstrukcijama, već o različitim vizijama, a ono što mi je lično i profesionalno važno je da je sa svim tim javnost upoznata i da je premijer Abazović, promjenom mojih predloga, preuzeo odgovornost za ono što će biti rezultat tih odluka.
STANDARD: Ukazivali ste na prekomjerna zapošljavanja i politička uhljebljivanja u firmama poput CEDIS-a, EPCG, Rudnika uglja Pljevlja…Čak se slali dopise da se takva praksa zaustavi. Ipak nijeste imali moć da tu „akciju“ zaustavite. Kako je moguće da ministar koji u je na vrhu piramide te privrede ne može da zaustavi očiglednu zloupotrebu državnog novca?
IBRAHIMOVIĆ: Zakon o privrednim društvima daje široka ovlašćenja menadžmentu društava u tom pogledu i ne postoje mehanizmi za direktni uticaj na njihove odluke. Naši mehanizmi su da preko skupštine akcionara i članova u Odborima direktora, kao Vlada, utičemo na rad tih društava ili da one koji ne prate politiku Vlade mijenjamo. Znate i sami da za takav uticaj nisam imao razumijevanja i podrške ni od premijera ni od kolega iz Vlade i, kao što sam rekao, odgovornost za sve ono što se nakon toga dešavalo je na njima.
STANDARD: Utisak je da ste na vjetrometini i da Vaši potezi povremeno smetaju i lijevoj i desnoj strani. Jedni Vas optužuju da šurujete sa avgustovskom većinom, drugi da to isto činite sa procrnogorskim odnosno građanskim blokom. Uspijevate li da odolite pritiscima?
IBRAHIMOVIĆ: To je znak da vodimo svoju, nezavisnu politiku i da nismo ničiji, do svoji. Zaista mi to, ma koliko povremeno bilo teško kao predsjedniku Bošnjačke stranke godi, posebno iz razloga što je zaista tako. Bošnjačka stranka nije ničije dugme i ničija ruka u parlamentu, ni u Vladi. Ono što sam rekao ranije, nije nam naročito bitno šta će bilo ko, osim naših glasača i građana Crne Gore, reći o našoj politici, a sve ukazuje na to da su oni zadovoljni i da prepoznaju tu našu nezavisnu, odgovornu i građanima okrenutu politiku.
Jedna od optužbi, koju bih ja nazvao spin u službi pomenutih pritisaka je i ona kada su vas optužili da ste za povećanje cijene struje nakon Vaše izjave da energetske kompanije treba da rade svoj posao a ne da budu socijalna služba. Kako komentarišete to što je CEDIS pred provalijom iako je do prije dvije godine bio uspješan privredni subjekt? Da li ste upoznati sa dešavanjima u Rudniku uglja i, u najmanju ruku, čudnim ugovorima sa EPS-om?
IBRAHIMOVIĆ: Ministarstvo kapitalnih investicija ni u jednom trenutku nije istaklo da cijenu električne energije treba povećati, već je ukazalo da treba poštovati zakonom data ovlašćenja. Građani zaslužuju realnu ocjenu stanja, a ne populizam i političku kampanju. U cilju preciznog informisanja javnosti, a povodom standardno politički obojenih naslova u pojedinim medijima, koji se odnose na informaciju o stanju u energetskom sektoru koju sam prezentovao na sjednici Vlade neophodno je da ukažem na par činjenica. Zabrinutost i oprez koju sam iskazao rezultat je podataka i informacija koje su dostavila preduzeća iz energetskog sektora, a ne nikako zle namjere ovog resora da bez utemeljenja kritikuje menadžment i poslovne odluke koje se donose u ovom sektoru. Konstantno izvrtanje teza postalo je naša na žalost svakodnevica, pa smo imali prilke da čujemo rukovodioce pa čak i zvaničnike kako pohvalno izjavljuju da je poslovna odluka da se ne poveća cijena električne energije donešena isključivo zbog velike brige za budžet građana. U ovom veoma izazovnom trenutku u sektoru energetike, namjera ministarstva svakako nije da poveća namete građanima, kako se to ovim naslovima pokušava predstaviti.
Negativno poslovanje CEDIS-a, pored subjektivnih slabosti u organizaciji i prekomjernom zapošljavanju, svakako je dijelom uzrokovano i opravdanim okolnostima u smislu razlike u cijeni između tržišne i odobrene cijene električne energije, za pokrivanje gubitaka električne energije. Iz tog razloga smo iskazali zabrinutost u pogledu poslovanja CEDIS-a, a posebno smo iznenađeni povlačenjem zahtjeva prema Regulatornoj agenciji za energetiku i regulisane komunalne djelatnosti. Tim potezom CEDIS se dobrovoljno odrekao dijela regulatorno odobrenog prihoda i mogućnosti da umanji svoj gubitak po osnovu razlike u u odobrenoj cijeni za pokrivanje gubitaka od strane regulatora i tržišne cijene po kojoj nabavlja električnu energiju za te potrebe. Ovakav potez je dodatno čudan i problematičan ako smo svjedoci da CEDIS iskazuje poslovne gubitke i traži subvenciju istih od svog vlasnika a odriče se dijela regularnog prihoda, što je suprotno svakoj ekonomskoj i poslovnoj logici.
Pored ovoga, na osnovu prikupljenih podataka i za Rudnik uglja Pljevlja, Vlada je iskazala potrebu da za oba ova preduzeća, koja su inače u 100% vlasništvu EPCG, kao i EPCG, da Državna revizorska institucija, u cilju zaštite javnog interesa, u skladu sa zakonskim ovlašćenjima, u godišnji plan uvrsti finansijsku reviziju i reviziju pravilnosti poslovanja „Elektroprivrede Crne Gore AD Nikšić“, „Crnogorskog elektrodistributivnog sistema“ DOO Podgorica i „Rudnika uglja“ AD Pljevlja.
STANDARD: Gdje je zapelo kod završetka puta Lubnice – Jezerine?
IBRAHIMOVIĆ: Situacija sa ovim važnim projektom je vrlo složena i na žalost praćena problemima, pa je prvobitni rok za završetak nekoliko puta prolongiran. Od problema nastalih usled pojave obilne količine podzemne vode i nemogućnosti izvođenja radova u tunelu do neriješenih imovinsko-pravnih odnosa, izmjene projektne dokumentacije zbog prilagođavanja stvarnom stanju na terenu i izmještanja infrastrukturnih. Takođe i nemogućnost izvođenja pojedinih radova u periodu od 01. decembra 2021.godine do 01.aprila .2022.godine zbog rada SKI staze koja povezuje skijališta „Kolašin 1450“ i „Kolašin 1600“. Prihvatajući ove razloge kao opravdane, uz prethodnu saglasnost Inženjera i Uprave za saobraćaj, Vlada CG je odobrila potpisivanje aneksa ugovora kojim je rok za njihovo izvođenje produžen do 20.10.2022.godine. U periodu u kojem je trebalo završiti radove pojavili su se novi problemi koji su uticali na završetak radova u produženom roka, a to su pojava klizišta na putu za SKI centar „Kolašin 1600“ kao i ponovno pojavljivanje velikih količina vode.
Kako sam informisan od strane inžinjera iz Uprave za saobraćaj na projektu se trenutno izvodi manji obim radova koje je moguće vršiti shodno vremenskim uslovima. Takođe, intezivno se radi na izradi projektnog rješenja za sanaciju klizišta, fundiranja stuba S4 mosta Jezerine, odvodnje vode sa kolašinske strane tunela „Klisura“ i izmjeni projektnog rješenja za rasvjetu tunela zbog zastarijelog projektnog rješenja usled protoka vremena, odnosno projektuje se LED rasvjeta koja svojim karakteristikama predstavlja ekonomičnije rješenje u smislu održavanja I troškova električne energije.
Obim završenosti posla na dionicama Lubnice, Jelovica i Jezerine je oko 95%, dok je na dionici Klisura završeno oko 80% radova.
U skladu sa ugovornom procedurom Inženjer će utvrditi novi rok za završetak radova, kao i razloge koji su doveli do istoga, nakon čega će Investitor preduzeti sve radnje definisane ugovorom, u cilju dobijanja objekta u što kraćem roku, koji ispunjave sve uslove u pogledu kvaliteta i bezbjednosti za sve učesnike u saobraćaju.
STANDARD: Kada će se do Rožaja iz pravca Srbije dolaziti asfaltom a ne preko rupa i raskopanih puteva?
Preporučeno
IBRAHIMOVIĆ: Razumijem nezadovoljstvo kako naših građana, tako i svih korisnika ovog putnog pravca, svjesni smo koliko je ovaj pravac važan za stanovništvo koje gravitira ovim područjem, ali i za veliki broj putnikaI tokom ljetnje turističke sezone. Upravo iz ovih razloga su opredijeljena sredstva za ovaj razvojni projekat koji, podsjetiću obuhvata dionica dužine 20 km, od raskrsnice „Vuča“ do granice Crne Gore i Republike Srbije, na kojoj su za izvođenje predviđeni kompleksni građevinski radovi, a to je izgradnja nove, kružne, raskrsnice sa putevima za Vuču i industrijsku zonu Rožaja, sanacija postojećih kosina, poboljšanje horizontalnih elemenata trase puta, zamjena asfaltnih slojeva, sanacija postojećih i ugradnja novih propusta, izrada trotoara u zoni Osnovne škole u Baću i izrada nove saobraćajne signalizacije i opreme puta. Ovaj projekat podrazumijevao je I sanaciju/rekonstrukciju tunela na trasi (12 tunela ukupne dužine 1.678 m)I sanaciju/rekonstrukciju mostova na trasi (3 mosta ukupne dužine 244 m).
Do sada su na projektu završeni radovi na sanaciji i postavljanju hidroizolacije na 9 tunela i u toku je priprema za njihovo betoniranje, sanaciji mosta „Zeleni“, sanaciji kosina na oko 90% dužine trase, izradi oko 90% potpornih zidova, ugradnja prvog asfaltnog sloja na dužini od 4 km.
Trenutno se na terenu vrši priprema za asfaltiranje oko 1 km puta koji nije presvučen asfaltnim slojem kao i krpljenju udarnih rupa kako bi se u nastupajućem periodu izbjeglo odvijanje saobraćaja po makadamskom kolovozu. Planirano je da se do kraja juna 2023.godine asfaltom presvuče dionica od graničnog prelaza Dračenovac do Rožaja, te da se u septembru mjesecu 2023.godine, nakon nastavka radova usljed prekida tokom ljetnje turističke sezone, završi i ugradnja asfalta na potezu između graničnih prelaza Crne Gore i Republike Srbije.
