Video
On nije želio da komentariše uslove koje je Hrvatska strana dostavila zvaničnoj Podgorici koje mora ispunuti prije ulaska u EU, ali kaže da mora ukazati na ogromnu podršku koju su i Hrvatska i Slovenija pružile Crnoj Gori na putu ka EU.
“Treba se vratiti nazad i reći da je Hrvatska sa Slovenijom bila jedna od glavnih lobista za članstvo Crne Gore u NATO i EU. Vesna Pusić i ja smo lično lobirali što se tiče članstva u NATO i znam da su moje kolege što se tiče članstva u Uniji bile veoma aktivne do 2020. godine. Hrvatska je poslala decembra 2023. pismo zvaničnoj Podgorici tzv. non paper sa spiskom otvorenih pitanja na koje crnogorske vlasti nijesu htjele niti su imale volju i želju odgovoriti. To je bilo potpuno pogrešno, jer pored multilateralnog dogovaranja za ulazak u Uniju je i veoma bitno dogovaranje sa neposrednim susjedima, naročito susjedima koji su već članice Evropske unije. Hrvatska je dosta rano upozorila na otvorena pitanja, a aktuelna vlast je, nažalost, odgovorila na sve to u julu 2024. godine usvajanjem Rezolucije o Jasenovcu koja je definitivno bila prst u oko Hrvatskoj”, podsjeća Jakič.
Ističe da je hrvatska strana na Rezoluciju o Jasenovcu stoički odreagovala.
“Hrvatska nije sprečavala dalji put Crne Gore ka EU i zato vi danas imate zatvoreno 21 poglavlje i pregovarate o zatvaranju preostalih poglavlja. I Slovenija je prilikom ulaska u Evropsku uniju imala problema sa Italijom, dok su Hrvati prilikom ulaska imali problema sa nama ali je sve to rješavano dijalogom. Ja taj dijalog između crnogorskih i hrvatskih vlasti ne vidim i krivica za to stanje je na crnogorskoj strani. Moram reći da bi neka druga vlada koja bi bila sto posto proevropska i progresivno posvećena evropskim vrijednostima bez subjekata koje predvodi Andrija Mandić i Milan Knežević i Demokrata (među kojima se nalaze persone non grata u Hrvatskoj) i za koju vjerujem da će se formirati nakon izbora 2027. ta vlast bi mnogo lakše našla zajednički jezik sa Hrvatskom. Ne bih išao u detalje da li je brod Jadran hrvatski ili crnogorski, sve te stvari se mogu riješiti dijalogom. Ali postojeća vlast u Crnoj Gori nije otvorena za dijalog sa Hrvatskom što nije dobro”, kaže Jakič.
Ističe da će aktuelna crnogorska vlast zatvoriti još poglavlja i imati nekog uspjeha, ali smatra da nije dobra ta dvoličnost da se u Briselu propovijeda jedno, a onda kući u Podgorici radi drugo.
Vijesti iz evropskih institucija posljednjih sedmica nijesu baš povoljne po Crnu Goru. Rezultatima Samita Savjeta EU koji je u Briselu okupio lidere zemalja članica, nijesu zadovoljni ni u Irskoj, zemlji koja trenutno predsjedava EU, jer se već nazire mogućnost da naša zemlja – kao predvodnica u integracijama – neće zatvoriti sva pregovaračka poglavlja do kraja godine. Suprotstavili su se stavovi mnogih zemalja, ali su ključne odluke donijete na insistiranje nama najbliže članice EU, susjedne Hrvatske.
Prema pisanju brojnih medija, na insistiranje Zagreba izmijenjeni su zaključci Savjeta EU o našoj zemlji i iz ranijeg nacrta uklonjene odredbe da privremeno zatvaranje pregovaračkih poglavlja treba postići do kraja ove godine, a na pristupnom ugovoru raditi „što je prije moguće“.
U usvojenom tekstu sada se navodi da Savjet EU „podržava izradu ugovora o pristupanju Crne Gore“ i „prima k znanju namjeru irskog predsjedavanja da radi na privremenom zatvaranju poglavlja, pod uslovom da Podgorica sprovede odgovarajuće reforme“.
Ovakve izmjene povlače i činjenicu da napredak Crne Gore više nema precizni vremenski okvir. Uz to, Hrvatska insistira da se prije završetka pregovora riješe otvorena pitanja između dvije zemlje – barem lista od onih osam koji su prije neki dan zvanično objavljeni, za koje zvanični Zagreb očekuje da će se što prije riješiti za pregovaračkim stolom.
Premijer te zemlje Andrej Plenković potvrdio je medijima da je Zagreb učestvovao u izmjeni teksta, te da su ovakvim zaključcima „poslali realnu poruku Podgorici“ da počne bilateralne razgovore s Hrvatskom.
Preporučeno
Hrvatska je ostalim članicama EU predstavila osam zahtjeva, od kojih se šest odnosi na pregovaračko poglavlje 23, koje obuhvata pravosuđe i temeljna prava, a dva na poglavlje 31, koje se odnosi na vanjsku, sigurnosnu i obrambenu politiku. Među otvorenim pitanjima su vlasništvo nad školskim brodom Jadran, razgraničenje na području Prevlake, odšteta žrtvama ratnih zločina i druga neriješena pitanja iz vremena ratova devedesetih.
