Video
Osvrćući se na godinu koja je za nama, ekonomsku i zdravstvenu krizu, te političku nestabilnost i izražene tenzije u društvu, poslanica Jelušić ističe da sve to, na neki čudan način, pokazuje da je Crna Gora sposobna za samoodržanje.
”Što se tiče panedimije, tu ćemo svakako dijeliti globalnu sudbinu, iako bi bilo mnogo bolje da Crna Gora ima značajniji nivo lične i kolektivne discipline u obuzdavanju širenja Covid-a. Nesumnjivo je zdravstvena kriza osnažila ekonomku krizu, a kada se tome dodaju još i političke i društvene tenzije i nestabilnost, stiče se utisak da je Crna Gora, na neki čudan način, ipak sposobna za samoodržanje. Teško je procijeniti šta će se zbivati, jer živimo u vremenu konstantne promjene i to poprilično radikalne. U svakom slučaju, mnogo više bismo mogli uraditi na unutrašnjem planu. Nadam se da će do toga ipak doći ove godine”, ispričala je Jelušić u intervjuu za Standard.
Jelušić ne vidi Crnu Goru u Evropskoj uniji 2024. godine, kako to najavljuje aktuelna Vlada, ali smatra da se izgubljeno vrijeme na polju integracija može nadoknaditi.
”Društvena i politička polarizacija, a osobito odnosi unutar parlamentarne većine (uz pretijesnu razliku u broju pozicionih i opozicionih poslanika) neminovno su stvarali preduslove za stagnaciju. Nije ni svim koalicijama u vlasti bilo jednako značajno pitanje evropske integracije, a opozicija je nekako nastojala da evropsku integraciju označi svojim „vlasništvom“. Narastajuće tenzije između zakonodavne i izvršne vlasti, uz odavno umrtvljenu sudsku granu vlasti, dobile su otrežnjujući odgovor od EK. Sada predstoji nadoknađivanje izgubljenog vremena. Nadam da je to možda i moguće, iako ne smatram da bi do pridruživanja moglo doći baš 2024. godine”, kazala je ona.
Ne smatra da je međunarodna zajednica izgubila povjerenje u Crnu Goru, iako je, kako kaže, veoma oprezna i pažljivo prati crnogorske političke prilike, u onoj mjeri u kojoj joj je naša zemlja na radaru.
Upitana šta će biti prvi koraci koje će URA (Crno na bijelo), u okviru nedavno potpisanog Memoranduma načiniti, te gdje vidi prioritete za djelovanje poslanica Božena Jelušić, između ostalog, navodi rješavanje blokade institucija i njihovo dalje snaženje.
”Nakon početne buke i bijesa izazvanih potpisivanjem Memoranduma, stiče se utisak da su sve strane počele da ga doživljavaju sa mnogo manje rovovskih strasti. Memorandum je svojevrsni signal da zajednica želi da sačuva vlastitu supstancu i inkluzivnost društva. Bilo kakva rigidnost i politički ostrakizam u parlamentu je dugoročno loš za Crnu Goru. Nemamo mi milione stanovnika već šesto hiljada, naši su politički polovi gotovo izjednačeni, a između njih se tek pomalja krhko građansko biće.
URA će i dalje učetvovati u kreiranju politika i davati podršku onim modelima koji garantuju očuvanje nacionalnih interesa i evropski put Crne Gore, rješavanje blokade institucija i njihovo dalje snaženje, dobrobit građana u ekonomskom i svakom drugom smislu”, istakla je ona.
Kako kaže, odbijali su i odbijaće da učestvuju u rovovskim bitkama političkih polova i u nacionalističkim prebrojavanjima.
”Nemamo namjeru da svoje odluke podređujemo uskim stranačkim interesima, ma koliko to bilo neobično u crnogorskim političkim okolnostima u kojima većina misli isključivo na sopstveni partijski interes. Sada već imamo iskustvo plovidbe između „Scile i Haride“. Pokazali smo spremnost da iskoračimo iz usko stranačkog interesa, da žrtvujemo čak lične zone komfora u ime budućnosti Crne Gore kao građanske i sekularne države, države socijalne pravde i ekonomskog prosperiteta”, kazala je Jelušić u intervjuu za Standard.
Pitali smo je i zašto je samo ona od poslanika URA glasala za interpelaciju ministarke Vesne Bratić.
”Crno na bijelo je mali poslanički klub u kojem ne sjede taster – poslanici. Svi ozbiljno i mnogo radimo upravo zato što nas je malo, a osobito u resorima koji su nam profesionalno bliži. Ja sam profesionalno bliža sektorima koje pokriva ministarka Bratić, a izuzetno dobro sam informisana od strane svojih kolega i poznanika svih političkih opredjeljenja. Ovo ministartsvo je na samom početku imalo strukturnu grešku i teško da ima čovjeka/žene koji bi mogli odgovoriti zahtjevama ovakvog resornog „mastodonta“. Danak tome je, nažalost, „platila“ ministarka Bratić. Poštujem njenu ličnost i profesionalne kvalitete u oblasti jezika i književnosti, prihvatam da ima stavove koje ja ne dijelim, ali kao poslanica ramišljam o tome šta su ovakvo ministarstvo i ona na njegovom čelu donijeli crnogorskoj prosvjeti, kulturi, nauci i sportu. Zato nisam mogla osim da glasam za interpelaciju”, odgovorila je Jelušić.
Kada je riječ o ključnim stvarima za koje je propuštena prilika u ovoj godini, Jelušić kaže da joj je najžalije to što se nismo pomirili i okupili oko zajedničkog interesa.
”Nažalost, Crna Gora nije zemlja izgrađenih i nezavisnih institucija, koje, i nakon smjene vlasti, nastavljaju da rade profesionalno i nepristrasno. Ne kažem da je jedna godina bila dovoljna za postavljanje insitucija na takve temelje, ali je svakako bilo dosta nesmotrenih poteza. Lično sam imala sumnju u strukturu Vlade, koja je dobrim dijelom izbrisala dosadašnju institucionalnu memoriju. Stvaranje nove nije bilo lako, a često je dodatno osnaživalo podjele, podgrijavalo sumnju u revanšizam i obnavljalo endemski manjak meritornosti. Predugo čekanje na smjenu vlasti na izborima je doprinijelo da se politike partije obruše na pozicije „po dubini“. Da je bilo više mjere i promišljenosti, svakako bi se brže izgrađivalo do tada već ozbiljno narušeno društveno povjerenje. Ovako je ostao gorak ukus kod građana da samo i isključivo pripadnost partijama na vlasti dovodi do zadovoljavanja elementarnih životnih potreba”, ispričala je Jelušić.
Na pitanje šta u narednoj godini za izvršnu vlast moraju biti prioriteti, ona odgovara – vladavina prava, obuzdavanje korupcije, naplata onoga što se Državi duguje po osnovu poreza i oduzimanje nelegalno stečene imovine, uz trajan fokus na ekonomska pitanja i dobrobit najširih slojeva građana.
”Vlada mora mnogo kvalitetnije i proaktivnije da sarađuje sa Parlamentom, a osobito da poveća nivo transparentnosti i javnosti rada. Mora se donijeti Zakon o Vladi kojim će se prevenirati mogući politički izazovi. Izvršna vlast se mora postarati da se ukinu brojne prviligije, počev od javnih preduzeća pa nadalje. Uostalom, ako/kada projekat Evropa sad uspije, to će samo biti znak da je Crna Gora uvijek mogla da za svojih šesto hiljada građana obezbijedi normalan život, a ne da sada već ima svako četvrto dijete u riziku od siromaštva i gladi”, kazala je ona.
Upitana da li postoji prostor za saradnju svih partija koje se deklarišu i djeluju kao građanske i proevropske, poslanica Jelušić kaže da za to može i mora biti mogućnosti.
”Za nama je jedna orgijastična godina u kojoj je bivši režim pokušavao da pokaže da će nakon njega sve propasti, a novouspostavljena vlast je međusobnim sukobima otkrivala da i u njoj postoje one snage koje teže sličnom zaposijedanju vlasti. Zato su važne partije građanske provinijencije i njihova snaga će postajati sve veća kako vrijeme i okolnosti budu razobličavali ekstremne političke stavove i programe”, navodi Jelušić.
Jelušić smatra da Crnu Goru politički i ekonomski očekuje bolja godina.
”Smatram da nas očekuje bolja godina u oba smisla, osobito ako turistička sezona bude na istom nivou, ako se proaktivnim mjerama okrenemo domaćoj prizvodnji i održivim izvorima energije, ako kapitalni projekti počnu da povezuju cijelu zemlju i stavljaju u pogon njene neiskorišćene potencijale. Ali, to možemo samo ujedinjeni i na način da niko ne stavlja „tapiju“ na razvoj i boljitak kao na nešto što zavisi samo od jedne politike partije i ideje”, kazala je.
Građanima je povodom nove 2022. godine, poručila da pažljivo procjenjuju sopstvene ukorijenjene stavove, stereotipe i odveć snažne emotivne reakcije koje doprinose podjelama u društvu.
Preporučeno
”Savjetovala bih im da se uključe u društvene i političke procese, a ne da sve ostavljaju elitama, koje se često počnu baviti same sobom. Poželjela bih svim građankama i građanima zdravlje, sreću i uspjeh u svemu što započnu”, zaključila je poslanica Jelušić u intervjuu za Standard.
