Video
Javnost je o tome obavijestio objavom na Iksu u kojoj je konstatovao da rezultati niza lokalnih izbora pokazuju zabrinjavajuću tendenciju fragmentacije i slabljenja političkih subjekata koji pripadaju građanskom i evropskom centru.
POZIV
“U prošlosti sam više puta govorio o značaju okupljanja tih subjekata. Shodno navedenom, smatram da je u narednom periodu neophodno prevazići nesuglasice između snaga koje pripadaju građanskom centru i zajednički krenuti ka ostvarivanju najvažnijeg vanjskopolitičkog cilja – članstvu Crne Gore u EU do 2028. godine. To podrazumijeva zajednički dogovor oko ključnih principa državne politike, koji će se temeljiti na saradnji i sinhronizovanom djelovanju u narednom periodu, posebno između predsjednika države i Vlade”, naveo je Milatović.
Istakao je i da je okupljanje građanskog i evropskog centra, koji će diktirati tempo društvenih promjena do ulaska Crne Gore u EU, ideja veća od svakog pojedinca ili partije.
“To je prilika, ali i odgovornost, da ujedimo snage kako bi nastavili da mijenjamo Crnu Goru na bolje, približavajući je evropskim sistemima vrijednosti u svim segmentima daljeg razvoja”, zaključio je Milatović.
Ubrzo nakon Milatovićeve objave saopštenjem je reagovao Spajićev kabinet iz koga su pozdravili njegovu najavu davanja doprinosa procesima koji će, kako su naveli, voditi ostvarenju cilja koji je postavila 44. Vlada Crne Gore da naša zemlja do 2028. godine postane 28. članica EU.
Poručili su i da će se, nakon što inicijativa predsjednika bude formalizovana, premijer prema njoj odnijeti sa posebnom pažnjom.
ODGOVOR
“Posebno ohrabruje činjenica da najava predsjednika države dolazi nakon što je premijer Spajić predstavio platformu „Barometar 26“ koja se odnosi na preuzimanje zajedničke obaveze za završetak pregovora sa EU do kraja 2026. godine. U tom kontekstu, od izuzetne je važnosti da svi nosioci javnih funkcija djeluju u okviru svojih ovlašćenja, kako bi ispunjavanjem obaveza propisanih Ustavom dali vjetar u leđa ostvarenju zajedničkog cilja”, naveli su iz kabineta premijer i dodali kako ih raduju konstruktivni signali predsjednika.
Iz Spajićevog kabinetu su poručili i kako vjeruju da će aktivnosti na planu jačanja diplomatsko-konzularne mreže, te rada Savjeta za odbranu i bezbjednost konačno postati katalizatori ubrzanja procesa evropske integracije Crne Gore.
Politički analitičar Danilo Kalezić je, komentarišući za Pobjedu ove poruke, ocijenio kako one predstavljaju direktnu posljedicu pokušaja zvaničnika iz Brisela i Vašingtona „da uspostave funkcionalnu kohabitaciju između Milatovića i Spajića, a pod krinkom nastavka evropskog puta“.
“Kao što vidimo, to daje rezultate prije svega na funkcionalnim temama, poput imenovanja ambasadora i funkcionisanja Savjeta za bezbjednost i odbranu”, dodaje on.
No, sagovornik Pobjede smatra da su sve to „taktički potezi“ dok se, kako kaže, ne dokaže drugačije.
“Potez Milatovića vidim kao taktička postavljanja i zauzimanja političkog prostora centra. Na ovaj način pokušava da se predstavi kao lider tog centra i uspostavi narativ da je, zapravo, Spajić taj koji je napustio politički centar. Istovremeno, to je jedan vjerovatno pragmatičan potez iz nove perspektive”, dodaje on.
TAKTIKA
Prema riječima Kalezića, Milatović je suočen s dilemom koju ne umije da riješi a koja se odnosi na to kako da formira vlast u Podgorici, a da ne pogazi predizborna obećanja.
“Milatović nastavlja da vodi politiku koja nije konzistentna ni unisona, nema jasan smjer ni strukturu. Dokle god vodi takvu politiku, suočavaće se s problemima. To je politika koja se mijenja iz dana u dan, iz sata u sat, što nije dugoročno održivo i od njega pravi slabog lidera. S druge strane, Spajićeva reakcija je rezervisana. Spajić je ovo dočekao kao potvrdu sopstvene pozicije, jer mu je Milatović ovim saopštenjem dao legitimitet i, na neki način, priznao da je bivši partijski kolega u pravu. Zato u taktičkom smislu ne vidim logiku obraćanja. No to ne znači da je nećemo vidjeti u narednim danima. Jer, kao što sam rekao – politika Milatovića se mijenja iz sata u sat”, precizira sagovornik Pobjede.
U svom podužem obraćanju, Milatović je posebno potcrtao političke pozicije građanskog i proevropskog centra. No, izostaje najveći dio vlasti, koji predvodi predsjednik Skupštine Andrija Mandić.
“Namjerno izbjegavaju da pominju koalicione partnere Spajića, jer bi na taj način srušili mit o građanskom centru. Uostalom, građanski centar nije ni politički definisan, ni politički jak da može da egzistira kao samostalan politički subjekat. Do sada se uvijek utapao u ekstremnu desnicu i Demokratski front, a to je ono što Milatović i Spajić neće da priznaju, već da stvore iluziju kako je takav građanski centar moguć. Konkretno, on jeste moguć, ali ne sa DF. I to je jedina politička istina i realnost koju neće ni jedan, ni drugi da kažu”, navodi Kalezić.
On dodaje da se politika mora definisati sa tih i takvih pozicija. U suprotnom, ni Milatović ni Spajić neće biti uspješni u definisanju građanskog centra, već će „građanski centar biti jedna vrsta prevare birača“. Takođe, takva politička pozicija u teoriji bi podrazumijevala i druge manje partije iz opozicije.
“Međusobna netrpeljivost, animozitet i nerazumijevanje ukazuju da njih dvojica za građanski centar podrazumijevaju stari i novi PES i Demokrate, što nije tačno. Ili, pak, taktički žele da predstave samo PES kao građanski centar, što je ponovo pogrešno. U svakoj varijanti, građanski centar ne postoji uz DF”, ističe on.
TRULI KOMPROMISI
Kalezić smatra dobrim potezom da se komunikacija sa Briselom konstantno održava, jer je to strateški interes Crne Gore. Ali ima i poruku za novi sastav Evropske komisije koji bi morao da obrati više pažnje na brojne opasnosti i njihove moguće posljedice.
“Treba da zauzmu jasnije ideološki i vrednosno utemeljeniji stav u odnosu na sve proruske i antievropske subjekte koji su dominantan dio naše vlade. Ali dok se ta politika ne koncepira i ne efektuira, proći će izvjesno vrijeme koje takvim snagama upravo omogućava da se konsoliduju. No, vjerujem u dobre namjere i nadam se da će EU, podstaknuta izborima u SAD, i sama početi da vodi ideološki i vrednosno utemeljenu, principijelnu politiku”, dodaje on.
Glavni problem vidi upravo u dosadašnjem načinu vođenja politike prema našem regionu Zapadnog Balkana, ali i šire.
“Tu je i logika „pomirenja“ koja samo jača DF. I zbog toga je važno da politički kriterijumi EK budu na nivou onoga što su očekivanja te politike, a ne da se prave truli kompromisi i kratkoročne koalicije koje mogu samo da zamažu oči. Evropa mora sa terena birokratije da pređe na teren visoke politike”, zaključuje on, uz očekivanje da će u fokusu spoljne politike biti kreiranje nove politiku prema Zapadnom Balkanu, Ukrajini i Rusiji.
Milatović u dijalog ulazi sa pozicije predsjednika, a ne lidera koalicije „Za bolju Podgoricu“
Predsjednik Milatović je juče, nakon susreta sa makedonskom koleginicom na Cetinju, pojasnio da dijalog sa Spajićem neće voditi ni kao lider „Pokreta za Podgoricu“, niti ispred koalicije „Za bolju Podgoricu“ jer, kako je rekao, nije član nijedne partije.
Preporučeno
“Radi se o odgovornoj evroatlantskoj politici koja podrazumijeva dijalog, institucionalnu saradnju i zajedništvo po pitanju realizacije zajedničkog cilja. U kontekstu određenog djelovanja u prethodnom periodu, zaista se postavlja pitanje da li je to zajednički cilj nekih od političkih aktera, i mislim da je ovaj dijalog izuzetna prilika da pokažu da jeste”,zaključio je Milatović.
