Video
Tako bi se formirala koncentraciona Vlada koja bi organizovala prijevremene izbore, kaže Knežević.
Osim toga, tu je, navodi Kneževi, i opcija da Dritan Abazović organizuje nove izbore, koji bi morali biti održani najkasnije tri mjeseca od 10. novembra.
„Bez ambicije da učim Spajića ili bilo kog drugog – svako isključivanje koalicije ZBCG uz obrazloženja da koalicija Crnu Goru vodi u ozbiljnu destabilizaciju stvoriće nestabilnu Vladu”, kazao je Knežević na Regionalnom evroatlantskom kampu REACT na Žabljaku.
Upitan da li bi radije bio u koži predsjednika države, Jakova Milatovića, ili mandatara, Milojka Spajića, Knežević je odgovorio u svom stilu: „Proces za državni udar se nastavlja 3. oktobra”.
“Ne bih se mijenjao za poziciju Milatovića i Spajića za optuženičku klupu ni na jedan minut. Ne bih volio da budem u koži Spajića, niti da nosim njegovu glavu“, istakao je Knežević.
Kritički se osvrnuo i na program Evropa sad 2, ističući da je riječ „o genijalnom planu koji se zasniva na zaduživanju, prodaji svega što imamo i bruto zaradi bez doprinosa“.
To što nikako da od 2020. godine, koalicija ZBCG da uđe u Vladu, Knežević objašnjava činjenicom da nijesu željeli da se odreknu principa.
Istakao je da će se Dritan Abazović na fakultetima političkih nauka izučavati kao fenomen – predsjednik je tehničke Vlade skoro dvije godine, a „kako se nonšalatno ponaša“, vjerovatno će biti i dalje.
“Onaj koji je dobio mandat uspio je je da od 55 sigurnih poslanika dođe do ispod 41. To je umjetnost. Ako se tako bavio brokerskim poslom, ne znam je li ijedna berza ostala ucijelo“, naveo je Knežević.
Poručio je da želi najbolje odnose sa zemljama regiona, i sa Istokom i sa Zapadom.
“Prihvatamo i nemamo namjeru da preispitujemo članstvo Crne Gore u NATO, niti crnogorsku nezavisnost. Ali ne možemo da prihvatimo dvostruke aršine, kada je u pitanju naša koalicija i srpski narod – i da naš glas se vrednuje dvostruko manje glas od ostalih. Želim da ova država dobije stabilnu Vladu i da otpočne rješavanje poglavlja 23 i 24“, poručio je Knežević.
Na pitanje da li je uticaj crkve donio loše Demokratskom frontu (DF) i je li Crnoj Gori potreban sekularizam, predsjednik DNP-a, je kazao da je najviše štete donio Zdravku Krivokapiću, jer je „dobio fresku, koja je preko noći prekrečena“.
„Demokratska partija socijalista (DPS) je 2019. godine, na partijskom kongresu, donijela platformu o formiranju partijske crkve i u političku arenu gurnula SPC koja je bila prinuđena da učestvuje na toj političkoj utaknmici i tražila saveznike. Našla ih je u DF-u. To nije bilo prvi put da se crkva umješa – 1997.godine, je mitropoliut podržao Đukanovića i pozvao ga na Cetinje na nalaganje badnjaka, iako je on ateista. I tad je crkva bila uključena. Smatram da je Crna Gora sekularna džava i da vjerske organizacije treba da budu lišene uticaja politike, ali i da politika bude lišena uticaja crkve. Ne pravim razliku između pravoslavnih Srba i Crnogoraca, treba da se pomire ali ne na štetu bilo koje manjine. Crna Gora treba da bude država svih njenih građana“, poručio je Knežević.
Isto tako, Crna Gora, prema njegovim riječima, mora da se oslobodi uticaja ambasada na političkoj sceni, a, kako je kazao, „sindrom ambasada“ je posebno izražen nakon 2020.godine.
„O Milu Đukanoviću i DPS-u, u političkom smislu, mislio sam sve najgore. Ali oni su u određenim trenucima znali da pokažu kičmu i da se usprotive, za razliku od ovih danas“, smatra Knežević.
Odgovarajući na pitanje da li mu, osim uticaja ambasada, smeta i direktno i indirektno miješanja Aleksandra Vučića, Knežević je pitao „ukoliko je Vučić tako svemoćan, a mi njegovi najvjerniji vojnici“ zašto on od 2020. godine nikako da bude dio Vlade –makar neki ministar bez portfelja.
Smatra da je Đukanovićev „udar na crkvu“ bio okidač njegovog pada, ali i da je tome doprinio „zamor političkog materijala u DPS-u“.
“Paradoks je da građevinski tajkuni koji su pomagali Đukanoviću sad pomažu pokretu Evropa sad (PES) i sad su u PES-u i pregovaramo s njima. Izgleda da je ovdje lavirint – isti ljudi samo su promijenili političke dresove i uvijek su ljuti na nas“, kazao je Knežević.
Govoreći o njegovoj političkoj borbi podsjetio je da je Demokratski front vaninstitucionalnu borbu počeo 2015. godine, da je prelazna Vlada 2016. godine, u kojoj su bili svi izuzev DF-a, imala zadatak da pripremi izbore, a umjesto toga „pripremila je državni udar“.
Preporučeno
„Željeli smo 2020. godine veliku koaliciju da bi pobijedili DPS i da pronađemo vanstranačku ličnost. I pronašli smo je, a da je nijesmo ni vidjeli. Zdravka Krivokapića su doveli sveštenici za ruku i predložili da on bude nosilac liste. Kampanju je vodio tako što je obišao svaku crkvu, poljubio ruku svakom svešteniku, monahinji, čak i hodočasniku i govorio da je 100 odsto Srbin”, zaključio je Knežević.
