Video
Važećim zakonom predviđeno je da se vršilac dužnosti vrhovnog državnog tužioca bira na šest mjeseci, te da na toj poziciji ista osoba može ostati još pola godine ako se u tom roku ne izabere vrhovni tužilac u punom mandatu. Predloženom izmjenom Vlada, međutim, želi da se v. d. mandat ne ograničava.
Zirojević kaže da je prijedlog sporan iz proceduralnih i suštinskih razloga.
“Proceduralnih jer izmjene tako važnog zakona (jednog od ključnih kad je u pitanju pregovaračka oblast koja se tiče pravosudja) Vlada kojoj je izglasano nepovjerenje predlaže bez javnih konsultacija, mišljenja EK… Osim toga, predlaže ih 15 dana prije isteka drugog i poslednjeg šestomjesečnog mandata aktuelne VD VDT-a; predlaže se u trenutku kad je u toku konkurs za izbor VDT-a u punom mandatu; predlaže se iako je Tužilački savjet donio odluku da se uputi javni poziv za izbor VD VDT-a”, kaže Zirojević.
Osim proceduralnih spornih rješenja portparol naglašava i one suštinske, a to je, prije svega prijedlog da se produži period trajanja vd stanja na neograničeno, što je u suprotnosti sa samom prirodom v.d. stanja.
“Predlaže se, suprotno i od inicijative Tužilačkog savjeta, da v.d. VDT-a u tom slučaju može biti neko van tužilačke organizacije, što na određeni način nije u skladu i sa sugestijom Venecijanske komisije. Osim toga, ovakvim predloženim rješenjima se uvodi pravna nesigurnost i dodatno pogoršavaju ionako vrlo upitna rješenja u postojećem zakonu koja nisu dobila pozitivno misljenje Venecijanske komisije. Takođe, navedenim prijedlogom se u određenoj mjeri i derogira Ustavom definisano rješenje o izboru VDT-a sa 2/3 i 3/5 većinom”, smatra Zirojević.
Zbog svega navedenog stranka portparola Zirojevića predlaže da Vlada povuče prijedlog Zakona iz procedure i da se pristupi, kako kaže, ozbiljnom radu na izmjenama Zakona o državnim tužilastvu uz inkluzivnost, transparentnost i razmjenu argumenata domaće pravne struke i relevantnih međunarodnih eksperata i institucija.
Potpredsjednica Skupštine Branka Bošnjak novinarima je, nakon Kolegijuma predsjednice parlamenta, rekla da su razgovarali i o vanrednoj sjednici koju je Vlada tražila.
“Bilo nam je neobično što je to subota, ali dogovorili smo se i ispoštovaćemo Poslovnik”, rekla je Bošnjak.
Najavila je i da je taj prijedlog zakona, a „na osnovu informacije koje ima iz medija“ za nju – neprihvatljiv.
“Jer bi došli do toga da neko bude u v.d. stanju duže nego što je to u regularnom mandatu”, obrazložila je Bošnjak svoj stav.
Istakla je i da je zadovoljna radom v. d. vrhovne državne tužiteljke Maje Jovanović, ali smatra da ne treba zbog pojedinaca mijenjati zakon.
Pobjeda je ranije pisala da je ovako brza akcija oko Zakona o državnom tužilaštvu uslovljena željom premijera Dritana Abazovića da što duže u fotelji vrhovne državne tužiteljke zadrži sadašnje rješenje, Maju Jovanović, kako bi i dalje imao kontrolu nad tom granom vlasti.
Motiv, takođe, može biti i izbjegavanje Ustavom propisane norme kojom se do dražvnog tužioca mora doći podrškom dvije trećine ili tri petine poslanika u Skupštini Crne Gore. Na ovaj način bi se stvorili uslovi da v.d. stanje traje do u nedogled sa rješenjem koje odgovara trenutnoj većini u crnogorskom parlamentu.
Preporučeno
Ukoliko bi se usvojilo ovakvo rješenje ono bi, kad tad moralo doći do Ustavnog suda na ocjenu ustavnosti. Pravni stručnjaci i sagovornici Standarda smatraju da bi zakon sigurno pao na Ustavnom sudu, naravno, kada on bude bio u kapacitetu da odlučuje.
