Je li formiranje ove komisije zaista, kako pojašnjavaju, u duhu dobrosusjedskih odnosa i na temelju međunarodnog prava, Radio CG je pitao zagrebačkog političkog analitičara profesora dr Žarka Puhovskog.
“Pokušava se ublažiti konflikt utoliko što je na djelu poznato pravilo – kad ne želite da riješite problem formirate komsiju. Dakle, time se pritisak odlaže”, kazao je Puhovski.A odlaganje pritiska u interesu je Crne Gore, smatra Puhovski, jer naša država zavisi od Hrvatske na putu ka Europskoj uniji.
“I to je razlog zbog kojeg, po mom sudu, ne treba zatezati s crnogorske strane, a sa Hrvatske bi bilo pristojno da ne koristi svoju prednost koju ima kod članica Evropske unije. Ali ovu pristojnost, kako se pokazalo ranije od Italije prema Sloveniji i Sloveniji prema Hrvatskoj, zapravo ne treba očekivati”, kazao je Puhovski.
Da je nacionalni interes formiranje ekspertske, a ne političke grupe u okviru crnogorskog Ministarstva vanjskih poslova ili Vlade, ocjenjuje profesor bezbjednosti Mehmedin Tahirović.
“I da ta ekspertska grupa sa ljudima koje posjeduju znanje iz ove oblasti ravnopravno razgovara sa radnom grupom iz Hrvatske. Ako uspijemo da dođemo do rješenja, to je najbolje i to je vjetar u leđa za naše pristupanje EU”, kazao je Tahirović.
A ukoliko do dogovora ne dođe, kaže Tahirović, neophodno je pristupiti arbitraži.
“Arbitražni sud će donijeti konačnu odluku. Ko će ga poštovati, a ko ne, zavisi od nacionalnih interesa država, kao što ga ne poštuju Republika Hrvatska i Slovenija do dana današnjeg, a članice su Evropske unije, međutim, gaje dobrosusjedske odnose”, rekao je Tahirović.
U slučaju da dođe do arbitraže, Hrvatska bi se, kako pojašnjava beogradski profesor međunarodnog privatnog prava Vladimir Čolović, pozvala na činjenicu da je brod bio u registru Mornaričkog školskog centra u Splitu, što se, kako objašnjava, kosi sa sporazumom o vojnoj sukcesiji.
“Kod vojne imovine nema značaja upis u luke, odnosno u registre koji se vode u lukama, gdje se samo određuje državna pripadnost po zastavi broda”, rekao je Čolović.
Dakle, pravo je na strani Crne Gore, jer sporazum o sukcesiji jasno definiše pripadnost.
“Sporazum o sukcesiji predviđa u članu 3 da pokretna materijalna dobra postaju vlasništvo države sukcesora, na čijem su se teritoriju našle u momentu osamostaljenja. Član 4 Sporazuma o sukcesiji definiše status vojne imovine. Znači, praktično je isto pravilo, s tim što postoji jedna dopuna da države sukcesori mogu ovo pitanje riješiti bilateralnim sporazumima”, smatra Čolović.
Podsjetimo, zvanični Zagreb uskraćuje saglasnost za zatvaranje poglavlja 31, koja se odnosi na vanjsku bezbjednosnu i odbrambenu politiku, navodeći da nije cilj blokada Crne Gore, ali da postoje otvorena pitanja koja bi trebalo riješiti, a među kojima je i brod “Jadran”.
Preporučeno
Video