Video
STANDARD: Gospodine Konjeviću, nakon što ste potpisali Sporazum u kojem su jasno definisani svi prioriteti i principi rada i djelovanja buduće Vlade, kada očekujete da bude formirana? Koja su goruća pitanja, koja buduća Vlada mora hitno rješavati?
KONJEVIĆ: Potpuno usklađivanje politike sa EU i NATO, posvećenost vrijednostima zapisanim u Ustavu Crne Gore i potrebi deblokade procesa EU integracija mora biti temelj rada Vlade koja želi podršku SDP.
Jasna osuda agresije Ruske Federacije na Ukrajinu, kao i obaveza slijeđenja svih EU i NATO politika u odnosu na ovo pitanje moraju biti važni elementi Sporazuma. Potpisnici Sporazuma se moraju obavezati da će predložiti u Skupštini usvajanje posebnog akta – Rezolucije povodom ruske agresije. Vjerujem da se ovim elementima iskazuje jasna strateška opredijeljenost moguće nove Vlade i njen neupitan prozapadni kurs. Ključni cilj Vlade mora biti deblokada pravosuđa i procesa EU integracija, reforma izbornog zakonodavstva, ekonomija i fokus na standard građana, kao i saniranje stanja urušenih institucija, posebno onih u oblasti bezbjednosno-obavještajnog sektora i obrazovanja u kojima su pričinjene i najveće štete. Da li će i kada Vlada biti formirana nije pitanje za nas već primarno za mandatara, a naši uslovi su više nego jasni i tiču se programskih ciljeva.
STANDARD: Jedan od prioriteta biće i “beskompromisna borba protiv organizovanog kriminala i korupcije na svim nivoima”, šta to zapravo znači? Koji su to rezultati koje Crna Gora mora da isporuči? Koliko će na rezultate uticati deblokada pravosudnog sistema, koju treba da podrži 49 poslanika?
KONJEVIĆ: To mora biti prioritet jer je Crna Gora potpuno institucionalno blokirana i bez pomaka u tom segmentu nastavićemo da stagniramo i čak nazadujemo na putu ka EU. Dijaloga na rješavanju tih pitanja nije bilo, čak ni ozbiljnog pokušaja u ovih godinu i po dana da se dođe do konsenzusa i kvalifikovane većine. SDP , i ja lično, smo više puta pokušavali da pokrenemo vlast da se posveti dijalogu ali bez uspjeha. Doduše i prethodna vlast nije uradila gotovo ništa u tom periodu – da dijalogom sa opozicijom rješava ova otvorena pitanja, zbog čijeg nerješavanja smo praktično zaustavljeni u evropskom procesu. Korupcijom i kriminalom se moraju baviti stabilne i funkcionalne institucije i kompetentni ljudi u njima, to ne smije biti polje za bilo čiju samopromociju i populistička nadmetanja.
STANDARD: Na koji način će se sprovesti reforma sektora bezbjednosti, šta treba mijenjati? Ko su kadrovi iz tog sektora za koje u mandatu buduće Vlade neće biti mjesta? Da li imate podatke i procjene ukoliko je u mandatu prošle Vlade došlo do zloupotreba, koje su ugrozile povjerenje u institucije sistema bezjednosti kod međunarodnih partnera?
KONJEVIĆ: Iako smo imali velika obećanja na početku mandata još uvijek aktuelne Vlade da je bezbjednosno-obavještajni sektor od vitalnog nacionalnog interesa, baš su u toj oblasti učinjene velike štete. Bronji su primjeri kompromitacije države u ovoj sferi, brojne su afere koje su urušile imidž države kao pouzdanog, prije svega, NATO saveznika. Od kršenja zakona i demokratskih standarda prilikom imenovanja direktora ANB, afere curenja podataka o operativcima partnerskih službi, afere Simijanović, brojnih afera i nezakonitosti u Ministarstvu odbrane, zaključno sa skandalima oko događaja na Cetinju koji su najbolje pokazali svo rasulo i opasne namjere pojedinaca da Crnu Goru destabilizuju i dovedu u opasnost njene građane. Sve to su naši partneri veoma dobro evidentirali i to je ključni razlog zbog čega je ova vlast izgubila i onoliko međunarodne podrške koju je imala. Cilj je bio kompromitovati Crnu Goru kao NATO članicu, prikazati je neotpornom i nestabilnom državom koja će praktično biti samo ispostava Beograda i Moskve i služiti njihovim interesima.
STANDARD: U javnosti se dosta često mogu čuti optužbe za zloupotrebe za račun interesa srpskih i ruskih službi? Takve kvalifikacije su iznijele pojedine opozicione političke partije na račun određenih nosioaca funkcija u sistemu bezbjednosti? Kakva su Vaša saznanja?
KONJEVIĆ: Indicija je puno pa i saznanja, a do konkretnijih dokaza ćemo vjerujem tek dolaziti. Dovoljno je samo vidjeti ko su bili kadrovi (čast izuzecima), a i dalje su, na osjetljivim pozicijama i sve će vam biti jasno. Pokušaj je bio da se odigra ta igra kamufliranja i obmane zapadnih partnera. Kao što je obmana bila da smo imali demokratsku promjenu, a ne promjenu koja je došla na talasu kleronacionalizma, tako je obmana bila da su naše bezbjednosno-obavještajne institucije i službe zaštićene od uticaja trećih strana. Šteta je, kako rekoh, već učinjena a njene razmjere ćemo tek vidjeti, kao što ćemo vidjeti i kako sanirati postojeće stanje odnosno koje mjere preduzeti da dekontaminiramo sistem u tom segmentu.
STANDARD: Regulisanje ugovornih odnosa sa vjerskim zajednicama, u skladu sa Ustavom i zakonima Crne Gore, jedan je od principa buduće Vlade? Da li možete da objasnite šte to konkretno znači i kako će se realizovati, s obirom na veoma polarizovano društvo kada su u pitanju vjerska prava i odnos prema vjerskim zajednicama?
KONJEVIĆ: Ne treba bježati od nijednog otvorenog pitanja ali siguran sam da imamo mnogo pametnijih i po građane važnijih stvari kojima se treba baviti. Posebno u ovom tranzicionom periodu od godinu dana, valjda proritet treba da budu pitanja oko kojih nema sporova i koja ne proizvode dalju polarizaciju u društvu. Ovakav pristup je stvar zdrave logike, a oni koji insistiraju da se permanentno bavimo pitanjem crkve, nacionalnim i vjerskim prebrojavanjima ili nekim kontroverznim inicijativama nijesu saveznik evropske i stabilne Crne Gore. Građani primarno žele bolji život, da institucije normalno funkcionišu, da zdravstvo i obrazovanje poboljšamo, da bezbjednost bude na mnogo većem nivou, da deblokiramo EU proces… Kakogod, svako rješavanje ovih pitanja o kojima govorite mora počivati na apsolutnoj usaglašenosti sa pravnim sistemom i biti plod najšireg konsenzusa. I što je posebno važno, sve vjerske zajednice moraju biti jednako tretirane jer ne možemo imati neke koje su privilegovane a neke druge diskriminsane, jednako kao što ne možemo imati građane prvog i drugog reda.
STANDARD: Sagledavanje mjera na reorganizaciji zdravstvenog sistema, takođe je jedan od prioriteta. Da li ćete preispitati pojedine segmente projekta “Evropa sad” i ući u proces izmjena? Da li bi upravo reforma sistema zdravstvenog osiguranja mogla ugroziti Budžet Crne Gore u narednim mjesecima?
Preporučeno
KONJEVIĆ: Potrebna je detaljna analiza efekata programa “Evropa sad” pogotovo u onom dijelu koji se odnosi na potpuno ukidanja dosadašnjeg načina obezbjeđivanja sredstava za zdravstveni sistem. U svakoj zemlji pitanje zdravstva je jedno od ključnih za kvalitet života građana i mi smo u SDP snažno insistirali na promjeni dosadašnjeg stanja, prije svega kroz zalaganje za veće plate zdravstvenih radnika, ali i modernizaciju uslova u našim bolnicama i domovima zdravlja, kao i izgradnju novih objekata. Na kraju, potrebno je naći kompromis između želje da se građani manje oporezuju i kvalitetne i efikasne zdravstvene zaštite koja mora koštati. Koliko je taj sistem bitan najbolje pokazuje pandemija korona virusa, kad se vidjelo sa kojim kvalitetom naš zdrastveni sistem raspolaže. Na kraju, potrebno je ispitati i što su želje i zamjerke građana kad je u pitanju zdravstveni sistem i spram toga i finansijskih mogućnosti modelirati buduću reformu u ovoj značajnoj oblasti.
