Video
Glavni pregovarač sa EU Predrag Zenović, govoreći o jučerašnjem sastanku, ističe da su svi postali svjesni momenta u kome se Crna Gora nalazi i da veliku šansu koja je pred Crnom Gorom, zemlja mora iskoristiti.
OPTIMIZAM S OPREZOM
Međuvladina konferencija sa Crnom Gorom, prva nakon više od dvije godine, održana je prije dvije noći u Briselu. Optimizma nije falilo sa crnogorske strane, dok sa evropske, pored poruka podrške, jasno stavljaju do znanja da dalji proces pregovora moraju pratiti neophodne reforme.
” Gledamo zajedno sa Vladom kako možemo pomoći zemlji. Evropska komisija je spremna da pomogne, ali, naravno, ne možemo da uradimo domaći zadatak umjesto vas ili bez vas”, poručio je evropski komesar za proširenje Oliver Varhelji i dodao da se Crna Gora ohrabruje da ubrzano nastavi reforme.
Đurović, komentarišući jučerašnje poruke, ističe da Crna Gora nije u procesu integracija zarad štrikova za ostvarene rezultate privremenih mjerila u poglavlju 23, već taj proces moramo mnogo dugoročnije i održivije posmatrati, braneći najbolje interese očuvanja i potrebe političke konsolidacije u zemlji.
Gordana Đurović
Đurović je za Pobjedu rekla da je nakon deficita optimizma koji je po pitanju evropskih integracija nastupio od potpisivanja Temeljnog ugovora sa Srpskom pravoslavnom crkvom (SPC) ka ovamo, svaka dobra vijest dobrodošla, ali upozorava da je najozbiljniji dio posla pred nama i da je na redu reforma pravosuđa.
” Jer mi smo toliko zaostali, naša prosječna ocjena tako slabo napreduje, a naša dinamična ocjena je ispod ocjene ukupnog progresa. Mi idemo retrogradno u procesu integracija godinama i to se statistički mjeri kroz pretvaranje kvalitativnih ocjena Evropske komisije iz izvještaja (koji su vrlo jasni po svakom poglavlju) u kvantitativne po čemu se vidi da godinama zaostajemo u tom procesu. To znači da treba jačati pregovaračke strukture, valorizovati otvaranje mogućnosti za Crnu Goru, a na nama je da li ćemo to iskoristiti”, istakla je Đurović.
Đurović je podsjetila da je Crna Gora u procesu pregovora gotovo 12 godina, a da je za to vrijeme održano 20-ak međuvladinih konferencija. Napominje i da je posljednje tri godine obilježilo zatišje na najvišem pregovaračkom nivou.
” Imali smo 15 ministarskih međuvladinih konferencija i još nekih pet na nivou zamjenika šefova delegacija. Interesantno je da su sve međuvladine konferencije vodili muškarci. Dva puta su ih predvodili premijeri, u junu 2021. i sada u januaru 2024. Nekada su se dešavale i po tri konferencije u jednoj godini i otvaralo se po četiri-pet pregovaračkih poglavlja odjednom”, podsjetila je ona.
Prvih nekoliko godina pregovora, kaže Đurović, obilježila je obostrana politička volja u lakšem dijelu procesa pregovaranja. Međutim, od 2019. godine počinje ozbiljnije usporavanje puta ka EU.
” I sada imamo političku međuvladinu konferenciju koja znači da nema otvaranja i zatvaranja poglavlja, nema obećanja već samo iznošenja obostranih političkih ubjeđenja i stavova. U susret izborima za Evropski parlament i nekoj novoj Evropskoj komisiji i novom poslaničkom sazivu u Evropi i u susret rekonstrukciji Vlade daju se dosta optimistična obećanja za ovu godinu. Međutim, ovo je politika proširenja u novom okviru, tako da ima puno faktora koji će na tu dinamiku uticati”, istakla je Đurović.
OČEKIVANJA
Glavni pregovarač, Zenović, kaže da je Delegacija Crne Gore na jučerašnjoj MVK predstavila mapu puta za ispunjenje privremenih mjerila u poglavljima 23 i 24. Nadaju se i MVK na kojoj bi dobili privremena mjerila za ova poglavlja.
” Naredna međuvladina konferencija bi bila potvrda da je Crna Gora ispunila privremena mjerila i dobila završna za ova poglavlja, budući da su ovo jedina poglavlja koja imaju privremena mjerila”, pojašnjava Zenović.
Predrag Zenović
Zenović ističe da je na nivou cijele Vlade, ali i Skupštine i pravosudnog sistema da daju sve od sebe kako bi što prije ostvarili tražene rezultate.
” Evropska integracija je proces cijelog društva i kad svi shvatimo njen značaj i damo zajednički doprinos reformama koje nam predstoje, mislim da će ti rezultati biti prepoznati i nagrađeni dobijanjem završnih mjerila u poglavljima 23 i 24. Mislim da smo nakon Međuvladine konferencije svi postali svjesni momenta u kome se Crna Gora nalazi i da veliku šansu koja nam je data moramo iskoristiti”, poručuje Zenović.
Đurović kaže da nova vlada, formirana krajem oktobra prošle godine, legitimno širi optimizam nakon Međuvladine konferencije, ali napominje da treba kontrolisati očekivanja jer dolazi na red strategija reforme pravosuđa.
IZAZOVI
Konstatuje da je završen najveći dio postavljenja u pravosuđu, te da je sad fokus na efikasnosti i racionalizaciji mreže sudova.
” U reformi pravosuđa je veza sa svakim privremenim mjerilom i mjera kao odgovor na to privremeno mjerilo. Sve su se kockice složile, sve to zajedno čini akcioni plan, odnosno mapu puta za poglavlja 23 i 24. Takođe, tu je dosta mjera iz oblasti iz antikorupcije i temeljnih prava. Ima tu još dosta stvari koje su u zoni političkog saglasja Evropske komisije gdje može da se traži još. Treba ići jedno po jedno i pažljivo pregovarati, braneći najbolje interese očuvanja i potrebe političke konsolidacije u zemlji. Jer mi ne idemo u integraciju zbog štrikova za rezultate privremenih mjerila u poglavlju 23, nego moramo to mnogo dugoročnije i održivije posmatrati”, poručila je Đurović.
Zenović, upitan da li su očekivali da se ipak desi nešto konkretnije na ovoj MVK od političkog sastanka, kaže da nova metodologija podrazumijeva da bez ispunjenja privremenih mjerila u 23 i 24 nema zatvaranja poglavlja, te da bi usvajanje Izvještaja o privremenim mjerilima (IBAR) od strane Savjeta nakon njegove pripreme od strane Komisije značio prekretnicu za pregovarački proces i ulazak u finalnu fazu evropskih integracija.
” Određena poglavlja su faktički spremna sa ispunjenim završnim mjerilima, 7 – pravo intelektualne svojine i 20 – preduzetništvo i industrijska politika i mogu već usvajanjem IBAR-a biti zatvorena, dok petnaest poglavlja čeka određeni dio nedostajućih indikatora u okviru nekog od mjerila. Dakle, Crna Gora u kratkom roku može zatvoriti veliki broj poglavlja i vrijeme nakon toga iskoristiti za najveće izazove na putu pristupanja, strukturne transformacije koje su svojevrsni fiskalni izazov, poglavlja sa složenom i obimnom pravnom tekovinom i naravno poglavlja 23 i 24 koje će kao dio prvog fundamentalnog klastera, kao onoga na čemu se temelji evropski projekat i evropska ideja, ostati u stalnom fokusu Evropske unije kada je u pitanju evropski put zemalja kandidata”, poručuje Zenović.
Izmjena Ustava ne smije biti uslov za završna mjerila
Gordana Đurović napominje da posebno treba obratiti pažnju na rizik koji postoji od dostavljanja potencijalno novih ustavnih amandmana, ističući da izmjena Ustava ne smije biti uslov za dobijanje završnih mjerila.
” Ustavni amandmani koji se nalaze u prelaznim mjerilima za vladavinu prava su oni iz 2013. godine koji se odnose na način biranja predsjednika Vrhovnog suda, VDT i članove Sudskog savjeta. Privremena mjerila se odnose na te amandmane u smislu njihovog punog sprovođenja i dalju promjenu zakona u skladu sa preporukama GREKO i Venecijanske komisije. To se završilo tada i to sada samo treba da poštujemo. Ako se u međuvremenu kroz neke zakone došlo do zaključka da nešto treba još malo ustavotvoriti, mislim da to treba ostaviti za završna mjerila, odnosno za sami kraj pregovora jer se poglavlje 23 ostavlja za kraj, a ne za privremena mjerila”, naglasila je Đurović.
Prema njenim riječima, mnogo će zavisiti i od kvaliteta, znanja i umijeća pregovaranja naše pregovaračke strane i toga kako ćemo zaključiti pozitivni izvještaj o privremenim mjerilima.
” Tu je jako važno da crnogorski tim bude konsolidovan, jasnih pozicija, usaglašenih stavova i da brani da se Ustav mijenja ni za kakvu tehnokratsku, veliku želju u međufazi procesa integracija. Vidimo iskustvo Makedonije, ne može se Ustav „otvarati“ deset puta tokom pregovaračkog procesa. To upućuje na duboku institucionalnu krizu iz koje se teško izlazi, posebno u uslovima naših podijeljenih političkih grupacija, koje bi svaka ponaosob imale svoj motiv za mijenjanje Ustava i na kraju se više ne bismo bavili evropskim integracijama, što je najgori scenario za put ka EU”, ocijenila je Đurović.
Milatović: Proces EU integracija dobio novu dinamiku
Potvrda ostvarenih rezultata Crne Gore na održanoj Međuvladinoj konferenciji predstavlja znak da je nakon stagnacije proces evropskih integracija naše države dobio novu, intenziviranu dinamiku, kazao je predsjednik države Jakov Milatović.
Milatović je rekao da ovaj „važan iskorak“ u reformskim procesima dolazi kao rezultat širokog političkog konsenzusa, te dodao da potvrđuje demokratsku zrelost da su ključna pitanja od javnog značaja prioritet političkih subjekata.
Preporučeno
” Raduje me što priča o EU integracijama Crne Gore, umjesto skepticizma i maglovitih obećanja, postaje priča o usvajanju evropskih vrijednosti i izgradnji demokratskih institucija “, naveo je Milatović na mreži Iks.
