Video
Kovač je u intervjuu za Novi list rekao da je Crna Gora “pala u ruke” prosrpski orijentisanim kadrovima.
”Koliko čujem od prijatelja iz Crne Gore, prosrpski orijentirani kadrovi su zauzeli i sve ključne kulturne i prosvjetne institucije. Tako da bi se moglo reći da je Crna Gora njima pala u ruke. Sličan je to razvoj onomu prije i poslije Prvog svjetskog rata. I tada je zvanična Srbija politički “osvojila” suverenu Crnu Goru”, ocijenio je on.
Prema njegovom mišljenju, Zapad nije imao mehanizme da to spriječi.
”Na kraju krajeva, Crna Gora je i u trenutku postizanja nezavisnosti bila u velikoj mjeri podijeljena. Tu je i činjenica da je Crna Gora ušla u NATO savez, koji je najsnažnija transatlantska struktura političkog Zapada. Neizgovorena logika Zapada je inače sljedeća: područje Zapadnog Balkana omeđeno je državama članicama EU, neke od tih država, Sjeverna Makedonija i Crna Gora, članice su NATO-a. Na tom području nema prave opasnosti za opstojnost političkog Zapada i EU. Smatra se da se tamošnja nestabilnost može dugoročno riješiti integracijskim metodama. Nije, dakle, riječ o vitalnom području za EU i politički Zapad”, kazao je, pored ostalog, Kovač.
On je konstatovao da je Crna Gora u NATO-savezu, te da nije realno da će crnogorsko vodstvo tražiti izlazak iz njega.
Kovač ne vidi realnu opasnost po sigurnost političkog Zapada.
”Na kraju krajeva, Crna Gora nije velika kao Ukrajina. Međutim, možda postoji sljedeći način razmišljanja, a koji se još nije artikulirao, o čemu se ne govori javno. Naime, ako je dio srpskog korpusa u Crnoj Gori, nakon popisa vidjećemo koliki je taj broj, onda je taj korpus i “konstitutivan” u NATO-savezu, a što bi dugoročno moglo pomoći da se Srbiju “privede” u krug zemalja vezanih za Zapad, a da nisu formalno u njega uključene”, naglasio je Kovač.
Prema njegovom mišljenju, Srbija je već neformalno “dobila” Crnu Goru.
”Srbija može sjutra, prekosjutra, samo simuliramo, opet proglasiti državnu zajednicu s Crnom Gorom. To je teoretski moguće, ali nema potrebe za tim. Ima i Republiku Srpsku kao posebnog partnera u BiH. Ne mora tu ni insistirati na “prisajedinjenju” jer bi joj to bilo samo opterećenje. Za Srbiju ostaje neriješeno samo pitanje Kosova. Za Aleksandra Vučića je to najveći izazov. Možda on želi, zato je valjda i raspisao izbore za prosinac prošle godine, dočekati dolazak na vlast američke administracije koja bi bila sklona da se na drugi način razriješe neki problemi na Zapadnom Balkanu”, istakao je Kovač.
Hrvatska manjina da se poštuje bez obzira ko je na vlasti
Komentarišući odnose Crne Gore i Hrvatske, Kovač kaže da je u hrvatskom interesu da oni budu prijateljski.
Preporučeno
”Susjedi smo, partneri u NATO-savezu. Crna Gora pregovara o članstvu u EU-u. U hrvatskom je interesu da nam se u bliskoj budućnosti pridruži u EU-u. Očekujemo, naravno, da se hrvatska autohtona nacionalna manjina u Crnoj Gori poštuje, nezavisno od toga ko je na vlasti”, poručio je Kovač.
