Marušić: Rusiji cilj da stvori nestabilnost u Crnoj Gori

Promjenom vlasti u Crnoj Gori avgusta 2020. godine kaže da su dodatno otvorena vrata ruskom uticaju, ali da je on bio prisutan i ranije.

Rusi ciljaju, ističe Marušić, na to stvore nestabilnost u Crnoj Gori, kao NATO-a članici od 2017. godine.

Autor je publikacije Atlantskog savjeta „Balkan napred: Nova američka strategija za region“, koja se zalagala za veće prisustvo SAD u regionu. Magistrirao je međunarodne odnose na Univerzitetu Džon Hopkins.

Marušić smatra da nestabilan region odgovara Rusiji, zbog čega se Amerika i Evropa moraju više angažovati kako bi se dodatne tenzije prevenirale. I uloga NATO-a je, kaže važna zbog čega bi taj savez trebalo da razmišlja kako da reaguje ukoliko se situacija u Bosni i Hercegovini pogorša.

U Crnoj Gori je nakon trideset godina promijenjena vlast, kada je dotadašnju vladavinu Demokratske partije socijalista Mila Đukanovića, koja je Crnu Goru dovela do nezavisnosti, zamijenila koalicija predvođena prosrpskim Demokratskim frotnom, Demokratama i Građanskim pokretom URA, piše RSE.

Promjena vlasti donijela je etničke tenzije između, crnogorske i zajednice manjinskih naroda, sa jedne strane, i srpske zajednice u Crnoj Gori, s druge.

I ova godina počela je turbulencijama na Zapadnom Balkanu.

Proslava neustavnog dana Republike Srpske 9. januara, kriza u Bosni i Hercegovini, nacionalistički incidenti u Sandžaku i pozivanje na pucanje u džamije, višemjesečnetenzije zbog murala Ratka Mladića u Beogradu… Uz to, porast etničkih tenzija u Crnoj Gori, negiranje genocida, veličanje četničkih vođa od strane dijela aktuelne vlasti… Najsvježiji su primjeri iz država Zapadnog Balkana.

“Ovakva dešavanja opasna su po stabilnost Zapadnog Balkana. Uvijek se sa strane, makar iz Vašingtona, na Balkan gledalo kao na prostor u kom lideri manje više znaju šta rade i da tenzije prave kako bi neke političke ciljeve ostvarivali za sebe i svoje stranke.
Međutim, činjenica je da se u poslednje dvije godine situacija pogoršala i da ide na gore. Nije jasno kako će se razvijati ove turbulencije. Vidim da se Zapad sve više angažuje. Pažnja je najusmjerenija na to kako će se odvijati situacija u Bosni. Nadam se da ćemo vidjeti, ne samo od Amerike već i od Evropske unije više angažovanja po tom pitanju”, kaže Marušić.

Nestabilnost u regionu

Kome odgovara nestabilnost regije, ili kome bi mogla da odgovara ? Vidite li uticaje zemalja sa strane na ove procese?

Marušić: Nestabilnost u regionu koristi velikim stranim silama. Gledajući širu situaciju na evropskom kontinentu ta nestabilnost najviše koristi Rusiji, koja „igra igru“ da bi destabilizovala cio kontinent a ujedno i cijeli oklop sigurnosti koji funkcioniše kroz NATO. Takođe, Rusija destibilizaciju pravi kako bi poslala snažan signal da se treba držati svojih poslova „a ne gurati previše Rusiju“.

Dodatno, važno je razumjeti i to da sve što se dešava na Zapadnom Balkanu ne dolazi nužno sa strane. Mislim da prečesto ljudi u regionu na svoje probleme gledaju vjerujući da ustvari velike sile igraju svoje igre.

Da, Rusi „igraju igru“ koja im je pružena, ali i lokalne vlasti uglavnom vode stvari.

Kad je u pitanju aktuelna situacija u Bosni i Hercegovini, neophodno je pratiti kako se politika u Republici Srpskoj razvija, a ne kako Rusi time barataju.

Ali, činjenica je da je Rusima krajnji cilj da se destabiliše region Zapadnog Balkana. Rusi će gurati koliko mogu i podržavati onamo gdje osjećaju da ih „ne košta“ a da nestabilnost raste. U Bosni je na djelu jedna takva „tiha“ podrška Miloradu Dodiku i njegovoj politici. Sjedinjene Američke Države su uvele sankcije Dodiku. Vidjećemo da li će se i Evropa tome pridružiti.

Da li je promjena vlasti učinila da Crna Gora „postane primjer najuspješnijeg prodora rusko-srpske politike na Zapadnom Balkanu“, kako je nedavno konstatovao Atlantski savez u Crnoj Gori?

Marušić: Ruskog miješanja bilo je i do sada tako da je taj prodor svakako „uspješan“. Rusi ciljaju na to stvore nestabilnost u Crnoj Gori, kao NATO-a članici od 2017. godine.

Iz ugla Zapada je jasno da Rusi igraju sa raznih strana, zbog čega Amerikanci i Evropljani moraju vidjeti kako snažno da odgovore da se ta situacija ne bi pogoršala.

Ocjenjujete li adekvatnim odgovor Zapada prema turbulencjama u regionu?

Marušić: Zapad je zabrinut zbog situacije u regionu Zapadnog Balkana. Često pričam s kolegama u Vašingtonu i u Kongresu. Zainteresovani su i žele da znaju šta se dešava i da tako odrede kako će da se postave.

Mislim da je administracija američkog predsjednika Džozefa Bajdena, postavivši Gabrijela Eskobara da vodi proces u regionu Zapadnog Balkana napravila dobar potez. On dobro poznaje region i dosta će biti angažovan. Tek je sve počelo i vidjećemo kako će se ova administracija angažovati oko svega.

Eskobaru Zapadni Balkan u fokusu

Vašington je postavljenjem Eskobara definitivno zauzeo proaktivniji pristup. Da li će se taj trend nastaviti ili bi neki događaji poput krize u Ukrajini mogli da skrenu pažnju američke administracije sa Balkana?

Marušić: Činjenica je da se dosta toga u svijetu dešava. Ne samo u Evropi već i u Kini, Iranu… Nije jednostavno da se sada Zapad, odnosno Amerika posveti regionu Balkana onoliko koliko bi trebalo ali misim da će Eskobar raditi dobar posao.

Ukrajina može donekle skrenuti pažnju sa Zapadnog Balkana ali Eskobaru je u fokusu isključivo taj region. Vrlo je važno da Zapad razumije kako Rusija gleda na region i kako im je važna nestabilnost. Na Zapadnom Balkanu lokalne sile igraju svoje igre i koliko god je situacija u široj Evropi nestabilna to ni za region nije dobro. Ali ne vjerujem da može biti sukoba.

Uloga NATO-a

Kakva je pozicija NATO-a? Ima li mehanizme da pomogne u prevenciji tenzija na Balkanu (osim misije KFOR)? Da li je najava otvaranje američke baze u Albaniji dobra vijest za stabilnost regiona?

Marušić: Ne bi bilo loše da NATO počne da razmišlja kako će se angažovati ukoliko situacija u Bosni krene na gore. Neki su govorili da treba slati trupe u Brčko, Englezi su zainteresovani da naprave nešto takvo ali ne znam da li bi se to izvelo u sklopu NATO-a ili ne. O tome svakako treba razmišljati.

Za sada u NATO-u nisu previše angažovani oko toga jer je situacija u Ukrajini jako oštra i fokus im je tamo. Ipak, nadam se da neko u NATO razmišlja o tome kako bi se trebalo postaviti u slučaju pogoršanja situacije na Zapadnom Balkanu.

Otvaranje američke baze je dobar signal za stabilnost regiona. I dobro je vidjeti da su Amerikanci tu angažovani, a Albanija je dobar partner za to.