Video
Kopredsjedavajući Američko-evropske alijanse i bivši ministar u Vladi Federacije BiH Reuf Bajrović kazao je za TRT da je jasno je zašto je situacija takva.
„Mi smo, objektivno gledano, u samom srcu Evrope i kao takvi uvijek predstavljamo interesantan prostor za razne uticaje, a to smo iskusili posljednjih nekoliko hiljada godina”, kaže on.
A tako je bilo i ovoga puta. Iako sukob u Ukrajini nema nikakve veze sa Balkanom, doveo je do produbljivanja podjela, dužeg trajanja političke krize i povećanja finansijskih problema.
Najviše oštećena u 2022. godini bila je najmlađa i najmanja – Crna Gora, po mišljenju bivše prve potpredsjednice hrvatske Vlade i ministarke evropskih poslova Hrvatske Vesne Pusić.
„Bez sumnje bih izdvojila Crnu Goru. Crna Gora je najdalje stigla u pregovorima o članstvu u EU i da taj napredak nije zaustavljen prije dvije godine nakon promjene vlasti, mislim da bi danas Crna Gora bila pred vratima EU“.
Samo 2022. Crna Gora je morala da se suoči sa velikom političkom krizom. U februaru je pala prosrpska i proruska vlada Zdravka Krivokapića. U aprilu je glasovima prozapadne opozicije novi premijer postao Dritan Abazović. Ali njegova vlada je prvo obećala, a zatim učvrstila kontroverzni takozvani Temeljni ugovor sa Srpskom pravoslavnom crkvom, i time izgubila podršku opozicije. Njegova vlada je izgubila glasanje o poverenju manje od 4 mjeseca nakon što je izabrana. Prozapadni predsjednik Milo Đukanović tada je predložio održavanje vanrednih parlamentarnih zbora umjesto da im da pravo da formiraju vladu treći put u dvije godine.
A proruskoj većini se to nije dopalo. Tako su u decembru glasali za novi Zakon o predsjedniku koji parlamentu daje pravo da faktički svrgne predsjednika. A to nije u skladu sa Ustavom Crne Gore. Ali, da kriza bude još veća, Crna Gora nema Ustavni sud da to kaže, jer ne postoji ¾ većina koja je potrebna u Skupštini da bi se članovi suda birali.
U poređenju sa 2020. kada je proruska opozicija bila na ulicama demonstrirajući sa srpskim i ruskim zastavama, sada je slia drugačija – Crna Gora ulazi u 2023. sa protestima sa zastavama Crne Gore i EU, ali dalje od EU nego što je ikada bila.
Daliborka Uljarević iz CGO kao najvažniji momenat za politički kolaps navodi potpisivvanje TU sa SPC.
„Najvažniji momenat je donošenje Temeljnog ugovora sa Srpskom pravoslavnom crkvom. Zato što su tajming i sadržaj tog sporazuma zapravo bili demonstracija te velikosrpske ekspanzionističke politike, obilježavanje teritorije, čak i u kontekstu ruskog uticaja, u trenutku kada se za Crnu Goru otvorio mali i neočekivani prozor za ubrzanje procesa evropskih integracija, koji je zapravo otvoren isključivo zbog onoga što se dešava u Ukrajini i zbog želje Evropske unije da to pokaže – da proces proširenja nije stao i Crna Gora tu nije slučajno obilježena. Ali to je bio trenutak kada se vidjelo da vlast u Crnoj Gori više ne vlada iz Crne Gore, a čini mi se da je to najopasniji trenutak za svaku državu. “
Preporučeno
Kompletan prilog o tome šta je obilježilo 2022. na Zapadnom Balkanu, ko je najviše oštećen, te da li ima nade za evropsku budućnost regiona, pogledajte u prilogu emisije Across the Balkans TRT World-a.
