Samardžić je, komentarišući sjednicu Odbora za bezbjednost i odbranu, na kojoj su razmijenjene međusobne ozbiljne optužbe između čelnika bezbjednosnog sektora, te izrečene ozbiljne optužbe na račun šefa Specijalnog policijskog odjeljenja Predraga Šukovića, kazao da ne zna ko je imao koristi od onakve sjednice Odbora za bezbjednost i odbranu ali, kako je istakao, bezbjednosni sistem i država sigurno nijesu.

” Sve što smo imali prilike da vidimo i čujemo stvara ružnu sliku u javnosti i dovodi u pitanje povjerenje građana u institucije države. Puno bolje bi bilo da je Odbor osam sati sjednice posvetio problemu kadrovskog deficita i odlaska školovanog kadra iz sistema bezbjednosti i odbrane, koji će se teško riješiti ako država hitno ne preduzme mjere za poboljšanje njihovog statusa i standarda”, kazao je Samardžić.

Istakao je da je pobornik toga da se sva važna pitanja iz oblasti bezbjednosti i odbrane raspravljaju na zatvorenoj sjednici Odbora, iz više razloga.

” Prvo, čuvaju se tajni i podaci o ličnosti koji ne bi smjeli biti dostupni javnosti. Drugo, štiti se integritet sistema i autoritet nosilaca funkcija u sistemu bezbjednosti, kao i osoba koje nijesu prisutne na sjednici, a optužuju se za krivična djela bez mogućnosti da odgovore na optužbe – često zaboravljajući prezumpciju nevinosti. Treće i najvažnije, slabosti sistema ne prikazuju se javno, jer mogu biti iskorištene protiv države. Ovo ne znači da treba zanemariti princip transparentnosti, naprotiv, o svim bitnim odlukama, u najvećoj mjeri mogućeg, Odbor ima obavezu da upozna javnost”, kazao je Samardžić.

Rekao je da smo svjedoci i da se rasprava između nosilaca najvažnijih državnih funkcija, o važnim kadrovskim rješenjima u sistemu bezbjednosti vodi u javnosti i preko društvenih mreža, umjesto, kako je kazao, da kao ozbiljni ljudi, iza zatvorenih vrata, analiziraju sve informacije i moguće opcije, te donesu optimalnu odluku, koju će zajednički braniti u javnosti.

” Bilo bi oportuno, čak bih rekao i neophodno, da se za sve moguće kandidate napravi nova procjena bezbjednosti. Nažalost, iz svih ovih rasprava kojima smo svjedočili, stiče se utisak da mnogi na ključnim funcijama u sektoru bezbjednosti, žele njima „odane“ ljude na koje bi mogli vršiti uticaj. Valjda smo naučili lekciju iz prošlih vremena, da je državni interes na tim funkcijama imati ljude profesionalce, od znanja i integriteta”, kazao je Samardžić.

Komentarišući izjave premijera Milojka Spajića da nije gledao sjednicu Odbora, jer ga to ne zanima, niti ga zanima ko je na čelu Agencije za nacionalnu bezbjednost, Samardžić je rekao da izjavu pjemijera da nije gledao sjednicu Odbora smatra očekivanom i sasvim normalnom.

” Premijer ima važnijih stvari na koje treba da troši svoje vrijeme, ali podrazumijeva se da treba biti informisan o svim ključnim detaljima sjednice. Razumijem da je težište njegovih aktivnosti usmjereno ka ekonomskim pitanjima i unapređenju standarda građana, ali to ne znači da može, sa funkcije koju pokriva, priuštiti luksuz da ga ne zanimaju pitanja bezbjednosti, jer bezbjednost države je preduslov ekonomskog razvoja i napretka. Naravno, morala bi ga interesovati i važna kadrovska rješenja, pogotovo kad je u pitanju direktor ANB-a, jer njega, po zakonu, imenuje i razrješava Vlada, na prijedlog predsjednika Vlade. Takođe, direktor za svoj rad i rad Agencije je odgovoran Vladi”, kazao je Samardžić.

Podsjetio je da je premijer i član Savjeta za odbranu i bezbjednost, kolektivnog tijela komandovanja koje, kako je rekao, konsenzusom odlučuje o najvažnijim pitanjima odbrane i bezbjednosti države, te bi u potpunosti trebao biti upućen u sva pitanja za koja je po Ustavu i zakonu nadležan.

” Prisjetimo se da je i predsjednik Skupštine, nakon imenovanja saopštio da mu ne trebaju dostavljati tajne podatke, da bi nedavno aktivno učestvovao u razmatranju informacija, kadrovanju u Vojsci i donošenju odluka na sjednici Savjeta za odbranu i bezbjednost. Svakako, treba imati i razumijevanja da se većina članova Vlade do sada nije bavila ovim pitanjima, pa da treba izvjesno vrijeme da se edukuju i upute u ovu problematiku. Nadamo se da je to jedini razlog”, dodao je Samardžić.

Ministar pravde Andrej Milović optužio je u petak, na desetosatnoj sjednici Odbora za bezbjednost i odbranu, šefa Specijalnog policijskog odjeljenja Predraga Šukovića da je izvršio više krivičnih djela i da je povezan sa pojedinim članovima organizovane krininalne grupe iz Budve, te da je od privrednog društva, čiji je vlasnik, povezan sa kriminalom, dva puta kupio stan po cijeni nižoj od tržišne vrijednosti tih nekretnina. Milović je rekao da je Šuković za 60.000 eura u kešu kupio stan od 58 kvadrata, koji je dvije godine kasnije prodao državljaninu Rusije M. M. za 140.000 eura, takođe, u gotovini. Milović je predstavio dokaze kako je Šuković svega sat nakon prodaje tog stana, od istog privrednog društva i opet u kešu kupio drugi stan od 98 kvadrata za svega 135.000 eura.

Iako je formalno trebalo da se govori o detaljima afere ,,Do Kvon“, veći dio desetosatne sjednice protekao je u teškim međusobnim optužbama koje su pokazale da je zabrinjavajuće haotično stanje u sektoru bezbjednosti, ali i da postoje ozbiljne optužbe za rad pojedinih policijskih funkcionera, prevashodno Šukovića.