Poslanik DPS-a Predrag Bošković, za portal Standard na godišnjicu od početka zločinačke ruske agresije na Ukrajinu koja je uzdrmala temelje ne samo Istoka Evrope, već i čitave Evrope i međunarodnog pravnog poretka, kaže, da je Crna Gora u nikad težoj situaciji nakon promjena 2020.godine, koje su dobrim dijelom inicirane i iz Moskve, i duboko je pogođena ovakvom ruskom politikom destabilizacije i agresije.

Ruska šapa potpuno poklopila crnogorski bezbjednosni sektor

Bošković navodi da naš bezbjednosni sektor nakon tih promjena nije samo podložniji, već je u potpunosti u rukama ruskih proksija sa onim izuzetkom od maja do oktobra prošle godine.

“Naš bezbjednosni sektor je direktno u rukama ruskih interesa za šta ne treba neka opširnija analiza”, kaže Bošković, i dodaje da je dovoljno se prisjetiti, kako je Abazović smjenio čelne ljude agencije zbog toga što su udarili na rusku infrastrukturu u Crnoj Gori u oktobru mjesecu prošle godine, i svima je jasno da je ruska šapa u potpunosti poklopila naš bezbjednosni sektor.

Za Boškovića destabilizirajuće radnje nijesu ništa novo ni kad je u pitanju ruski narativ van granica Rusije (dešavao se ne samo u CG, već i u drugim razvijenim zemljama, gdje su ruske službe se direktno umiješale u izbore), a ni kad je Crna Gora u pitanju, s obzirom da smo, kako kaže, imali pokušaj državnog udara i pokušaj ubistva tadasnjeg premijera Đukanovica 2016.godine, sajber napad i miješanje u izbore 2020.godine preko srpske crkve u Crnoj Gori.

Dio vlasti otvoreno radi protiv interesa Crne Gore

“Ono po čemu je Crna Gora sad specifična je to da mi u vlasti imamo veliki broj onih koji direktno rade protiv interesa ove drzave, a za interese upravo Moskve, kaže Bošković, koji dodaje da to nije njegova analiza ili nekoga iz opozicije, već direktno saopšteno od pojedinaca koji su na najodgovornijim državnim funkcijama, poput rektora UCG Božovića.

Generalno gledano za Boškovića bezbjednosna situacija u Evropi nije bila komplikovanija od Drugog Svjetskog rata na ovamo, pogotovo uzimajući u obzir da se zvecka i nuklearnim oružjem od strane diktatora iz Kremlja.

Ukrajina primjer kako se brani svoja država

Međutim, kako kaže, i ova agresija je pokazala nivo slabosti i korumpiranosti diktatorskog režima u Kremlju.

“Primjer Ukrajine je svjetao primjer kako se brani svoja država od mnogo većeg, i na papiru moćnijeg neprijatelja. Ukrajina je uz jedinstvo razvijenog svijeta pokazala kako se može agresorima stati na put, i braniti svoje”, kaže Bošković.

Ipak, prema njegovim riječima, bilo kakva predviđanja o završetku rata, kada je zlocinačka politika rukovodstva u Kremlju u pitanju je nerealno i praktično nemoguće.

“Bojim se da će rat trajati dok on lično ne bude direktno poražen, a politika koju zastupa u potpunosti bude zgažena. Sve ostalo su nerealna očekivanja”, rekao je Bošković.

Za eksperta za socio-ekonomske analize Vojina Golubovića, rat u Ukrajini je svakako jedan od najvažnijih determinišućih faktora za ekonomske performanse zemalja širom svijeta.

On za portal Standard, ističe da u globalnom svijetu gotovo da nema zemlje čija ekonomija u određenom stepenu nije pogođena tim konfliktom, ali da se nivo pogođenosti razlikuje usljed specifičnosti ekonomija tih zemalja.

“I crnogorska ekonomija je svakako izložena takvim eksternim uticajima”, kaže Golubović, i ističe da je najznačajniji uticaj svakako u vidu opšteg rasta cijena.

No, kako kaže Golubović, treba takođe napomenuti da takve pojave ne treba u potpunosti pripisati jednom događaju ili faktoru (u ovom slučaju ratu), već rast cijena u Crnoj Gori treba staviti u kontekst i drugih dešavanja tokom prethodne nekolike godine.

“Tu prije svega mislim na pandemiju, ali i na politike koje su povezane sa fenomenom inflacije u Crnoj Gori”, kaže Golubović, i dodaje da bi izolovano posmatranje ekonomskih indikatora bilo stoga pogrešno, usljed velike međuzavisnosti i čestog zanemarivanja događaja koji su pokrenuli spiralu inflacije.

Golubović pojašnjava da je u uslovima pandemije, naročito u početnim mjesecima, došlo do pada cijena velikog broja proizvoda, ne samo nafte i energenata, već i drugih proizvoda i usluga, naročito u turizmu, te je stoga rast cijena sa poboljšanjem epidemiološke situacije bio donekle očekivan.

Program Evropa sad pokrenuo spiralu inflacije na koju su se nadovezali efekti rata u Ukrajini

Golubović ističe da je, početkom 2022.godine otpočela realizacija vladinog programa „Evropa sad“, te da se uticaj ovog programa prvenstveno ogleda kroz uticaj na realni dohodak i inflaciju.

“Program je doprinio trenutnom povećanju dohotka i lične potrošnje, ali čini se istovremeno i pokrenuo spiralu inflacije na koju su se nadovezali efekti rata u Ukrajini”, kaže Golubović i ističe da taj rast zarada nije posljedica rasta produktivnosti rada, već promjene poreskih propisa i ukidanja doprinosa za zdravstveno osiguranje, pa su se prihodi po osnovu ovih kategorija prelili na zarade zaposlenih.

Kako rast prihoda građana nije praćen većom produktivnošću rada, već je posledica administrativnog povećanja zarada, pojašnjava Golubović, veća količina novca je dovela da cio sistem reaguje kroz rast cijena.

To se, kako kaže, vidi kroz činjenicu da značajno odstupanje inflacije u Crnoj Gori u odnosu na Eurozonu počinje upravo od prvog mjeseca realizacije programa kojim su povećane zarade, dakle prije rata u Ukrajini.

Međutim, kako kaže, jedan od direktnih uticaja ukrajinskog rata na situaciju u Crnoj Gori je svakako visok priliv ukrajinskih državljana.

“To je donekle dovelo do većeg prometa nepokretnosti i rasta cijena nekretnina, kaže Golubović i pojašnjava da je Vlada, da bi ublažila rast cijena zbog poremećaja na tržištu zbog rata u Ukrajini smanjila akcize i ograničila neke prodajne marže, što je slično mjerama u drugim zemljama.

Međutim, prema njegovim riječima, time je dodatno limitirala i svoje finansijske kapacitete, što dodatno otežava već nepovoljnu situaciju u javnim finansijama.

Rat u Ukrajini uticao na ekonomsku situaciju u Crnoj Gori kroz turizam

Vojinović ističe da je rat u Ukrajini uticao na ekonomsku situaciju kroz turizam, jer su prethodnih godina rusko i ukrajinsko tržište bili neka od najvažnijih kada je u pitanju turizam.

Međutim, kako kaže, uprkos padu broja ruskih i ukrajinskih turista, zbog rata koji je u toku, turizam je donekle nastavio sa oporavkom u 2022.godini usljed manje baze iz prethodne godine kada je epidemiološka situacija još uvijek bila loša.

Srećom, prema njegovim riječima, uticaj ukrajinskog rata na spoljnu trgovinu robama nije tako ozbiljan kao što je to slučaj sa uslugama, jer ni Rusija ni Ukrajina nijesu među glavnim trgovinskim partnerima Crne Gore, i tu kako ističe Golubović je razlika uticaja rata na Crnu Goru u odnosu na zemlje EU koje su primarni uticaj, pored cijena osjetile u energetskom sektoru i trgovini brojnim proizvodima.

KLIKOVAC: Vlade Zdravka Krivokapića i Dritana Abazovića su primjer malignog ruskog uticaja u Crnoj Gori

Potpredsjednik Savjeta mladih DPS Andrija Klikovac za Standard kaže, da se može zaključiti da je nakon 365 dana od agresije Rusije na Ukrajinu došlo do brojnih negativnih efekata na teritoriji Evrope, a samim tim i na prostoru Zapadnog Balkana, i dodaje, da se ti negativni efekti se prvenstveno odnose na različite makroekonomske indikatore, ali takođe i na vrlo snažne negativne efekte na političkoj sceni u državama u kojima postoji maligni uticaj imperijalističke i agresorske Rusije.

“Upravo takva situacija je i u Crnoj Gori, gdje neskrivena proruska Vlada Zdravka Krivokapića, a potom skrivene agende Vlade Dritana Abazovića omogućavaju razvoj meke moći Rusije”, kaže Klikovac, i dodaje da smo u prethodnom periodu imali priliku da vidimo aktivnosti Agencije za nacionalnu bezbjednost, u vezi otkrivanja ruske špijunske mreže u Crnoj Gori, i da je ta aktivnost rezultirala smjenom direktora ANB od strane premijera.

“Jasno je da nekome nije bio cilj početak borbe protiv malignog uticaja Rusije u Crnoj Gori, kaže Klikovac i ističe da je upravo takav ruski uticaj, u situaciji rata u Ukraini, velika opasnost za evropski put Crne Gore i stabilnost regiona.

Parlamentarna većina bira proruske kadrove na čelna mjesta bezbjednosnog sektora

Prema njegovim riječima, posebno zabrinjava činjenica da jedna značajna parlamentarna partija otvoreno zagovara stvaranje “srpskog sveta” pod patronatom Rusije, a tome, nekad stidljivo, a nekad nestidljivo, pomažu partije formalno evropske/građanske političke orjentacije.

“Takva saradnja političkih partija parlamentarne većine omogućila je da proruski kadrovi budu izabrani za čelnike u sistemu bezbjednosti, vanjskim poslovima kao i državnom univerzitetu”, jasan je on.

Klikovac vjeruje da je upravo rat u Ukrajini intenzivirao komunikaciju izmedju navedenih proksija i ruskih struktura zaduženih za djelovanje na Zapadnom Balkanu.

NATO posvećuje više pažnje državama koje su pod ruskim malignim uticajem

“S druge strane, NATO partneri kao i EU, svjesni činjenice da se ipak rat na evropskom tlu desio, posvećuju veću pažnju na razvoj prilika u državama gdje postoji ruski maligni uticaj, kaže Klikovac, i dodaje da upravo ova činjenica omogućava inteziviranje procesa EU integracije Crne Gore, odnosno ukazuje da postoji dodatna motivacija od članica EU da Crnoj Gori pomognu na tom putu.

Prema njegovim riječima to je jedini i najefikasniji odgovor na namjere Rusije koje ima na našem području.

“Zato je jasno, da veći dio trenutne parlamentarne većine, koji kreira državnu politiku Crne Gore, želi da nekad direktno, a najčešće indirektno udalji Crnu Goru od vrata EU i ispuni ciljeve Rusije”, jasan je Klikovac.

Klikovac ističe da je danas u Crnoj Gori ključna brana takvog djelovanja građanska i proevropska opozicija, koja svojim djelovanjem u prethodom periodu (vlasti) kao i opozicionom djelovanju i dalje drži Crnu Goru na evropskom putu, i dodaje da su od izuzetne važnosti naredni izborni ciklusi, koji će opredijeliti dalji put Crne Gore i jasno poslati poruke EU, ali i Rusiji, kojim putem Crna Gora želi ići.