“Ovo sada ne znači da će se neke stvari raditi preko reda ili nešto slično tome. To samo znači da su ispunjeni određeni uslovi i da stvar može ići dalje.  Ali, još jako puno posla je ostalo. Znamo da je pitanje pravosuđa, pitanje vladavine prava zapravo ključno pitanje u proširenju, isto tako i stabilnost političkih institucija i jako je važno u kom će smjeru stvari ići dalje”, kazao je on.

Radna grupa za proširenje Evropske unije (EU) će na sjutrašnjoj sjednici u Briselu razmatrati Izvještaj o ispunjenosti privremenih mjerila. Kako se navodi u najavi objavljenoj na sajtu Savjeta EU, na dnevnom redu će biti Zajednička pozicija EU za poglavlja 23 i 24, u cilju održavanja 16. međuvladine konferencije na ministarskom nivou.

Sokol vjeruje da najavljena rekonstrukcija izvršne vlasti u Crnoj Gori, koju bi trebalo da čine prosprske i proruske partije svakako može u velikoj mjeri uticati na evropski put Crne Gore.

“Dakle, evropske institucije su puno puta komunicirale da Crna Gora mora biti prozapadno orjentisana, a direktan ulazak prosrpskih stranaka u Vladu, jer one jesu već dio parlamentarne većine, to ne bi djelovalo pozitivno”, dodaje Sokol.

Povezani članci

Politika

Sokol: Jasno je da je vladajuća većina u Crnoj Gori duboko podijeljena

Politika

Sokol: Svečana akademija u Pljevljima i trobojke dio procesa srbizacije Crne Gore

Društvo

Sokol: Srpski nacionalista na čelu Skupštine izazov za saradnju sa EP

U geopolitičkoj situaciji, gdje, kako je rekao, Rusija pokušava djelovati, na različite načine u pojedinim državama, gdje Srbija i dalje pokušava sjedjeti na dvije stolice i jako je uvezana sa Rusijom u mnogim segmentima, pokušava širiti srpski hegemonizam odnosno uticaj i na Crnu Goru.

“Tako da to zajedničko srpsko-rusko djelovanje u Crnoj Gori je nešto što sigurno ne doprinosi evropskom putu Crne Gore i sigurno je nešto što ne pomaže Crnoj Gori da zadovolji evropske snage”, smatra Sokol.

Završeno je glasanje za novi saziv Evropskog parlamenta. Građani 27 zemalja članica glasali su protekla četiri dana, a prvi preliminarni podaci biće poznati kasno večeras. Dosadašnja ispitivanja javnog mnjenja kažu kako se bilježi rast desnice, naročito na izborima u Holandiji i Italiji.  Na cijeloj teritoriji Evropske unije, pravo glasa ima oko 370 miliona građana, a Tomislav Sokol kaže da ne očekuje neke “tektonske promjene” u novom sazivu najvišeg predstavničkog tijela na evropskom kontinentu.

“Očekujem da će jačati desnica ili umjerena desnica, ali ne vjerujem da će to dovesti do nekih tektonskih promjena u samoj većini Evropskog parlamenta. Mislim da će novu većinu ponovo formirati stranke centra, bez desnih i nadam se lijevih ekstrema i da će ta većina izgledati slično kako je izgledala i do sada uz malo jači položaj desnice i desnog centra”, dodao je on.

Desne stranke, ili stranke desnog centra jačaju, dok snage ljevice slabe, to su pokazale sve dosadašnje ankete, a I Sokol potvrđuje da prvi rezultati potvrđuju ispitivanje javnog mnjenja.

“Očekujem da će rasti Evropski konzervativci i snage Evropskih narodnjaka, dok će ljevica oslabiti, pogotovo Liberali i Zeleni. Teško je predviđati dok ne dođu svi rezultati iz različitih država, jer su različiti politički konteksti u državama članicama i rezultati ovih izbora uveliko zavise od nacionalnih tema koje su vrlo često prioritet”, navodi on.

Sokol kaže da ne očekuje da bi rezultati evropskih izbora mogli da donesu velike promjene kada je riječ o odnosu prema Crnoj Gori.

“Očekujem da će se stvari nastaviti onakve kakve su bile do sada. Naravno to još uvijek ne znači ništa konkretno, jer Crna Gora ima još jako veliki put pred sobom. Kod Crne Gore su unutrašnnjo-politički problemi ono što predstavlja veliku kočnicu. Nadam se da tako neće biti u budućnosti, ali to je nešto što sigurno treba uzeti u obzir. Političko stanje u Crnoj Gori još ostaje veoma složeno i pitanje je kako će se to u budućnosti odraziti”, ocjenio je on.

Sigurno, kako je rekao, mnogo toga zavisi i od toga ko će biti novi evropski komesar za proširenje, no, to je još uvijek jako rano prognozirati.

“Dosadašnji komesar Oliver Varhelji iz Mađarske je bio veoma benevolentan prema politici Srbije. Pitanje je hoće li doći do neke promjene ili ne kada neko drugi dođe na njegovo mjesto”, zaključuje Sokol.