Video
Sokol je istakao da je polarizacija društva velika i da se to vidi intenzivno od avgusta 2020. godine naovamo.
”Činjenica je da mejnstrim srpske politike, pogotovo kad je Vučić na vlasti, nije zaista prihvatio Crnu Goru kao samostalnu i nezavisnu državu i čini sve kako bi imao maksimalan uticaj na crnogorsku politiku. Taj proces pogotovo traje od 2020. godine do danas. Nažalost, ne vidim nekog poboljšanja u tom smislu”, rekao je Sokol za TV E.
Prema njegovim riječima, Crna Gora je jasno podijeljena na dvije struje – jedna koja gleda prema zapadu, a druga koja gleda više prema Srbiji i preko Srbije direktno prema Rusiji.
”To nije nešto što je pozitivno, ali ovakvi događaji ne iznenađuju. To je dio procesa srbizacije Crne Gore koji traje godinama. Nažalost, službena Srbija preko svojih proksija unutar same Crne Gore i te kako djeluje da bi se to postiglo, da Crnu Goru ponovo vrati u okrilje Srbije kako bi ona postala ono što se nekada posprdno ‘90. zvalo “drugo oko u glavi”. Ja se nadam da se neći poći u tom smjeru i vjerujem da će to biti najveći test za trenutnu Vladu, koja tvrdi da je provropska i prozapadna, koliko zapravo će biti produžena ruka Beograda. Nadam se da će Vlada i premijer odoljeti tom pritisku, ali neće biti lako i to se vidi u svim ovim događajima”, kazao je Sokol.
Mandić u Brisel pozvan po automatiznu
Sokol je kazao i da ne treba praviti veliku priču od toga što je predsjednik Skupštine Andrija Mandić učestvovao na Evropskoj parlamentarnoj nedjelji u Briselu, te da to ne znači ništa u smislu “neke velike prihvaćenosti Mandića u Evropskoj uniji”.
”Ne treba tome pridavati preveliku važnost. Radi se o konferenciji koje se redovno održavaju, na kojoj su bili predstavnici čak 32 nacionalna parlamenta, kako država članica Evropske unije, tako i zemalja kandidata. Mandić tu nije predviđen niti kao govornik u zvaničnom programu, nego je jedan od učesnika koji je pozvan čisto po svojoj funkciji. Ali činjenica je, po mom mišljenju, da je Evropska unija bila debelo popustljiva prema srpskoj politici, kako u Crnoj Gori tako i u drugim djelovima jugoistočne Evrope. To je nešto što je apsolutno problem, ali iz ove same činjenica ne treba izvlačiti nekakve velike zaključke jer se pozivi u ovom slučaju upućuju po automatizmu”, naglasio je Sokol.
Sukob različitih grupa za prevlast nad obavještajnim sektorom
Komentarišući dešavanja sa kontrolnog saslušanja na Odboru za bezbjednost i odbranu, Sokol je stava da se tu radi o sukobu različitih interesnih grupa oko prevlasti nad obavještajnim sektorom.
”Nažalost, činjenica je da se u ovom dijelu jugoistočne Evrope, u našim krajevima, vrlo često politička snaga mjeri time koliko dobro mođete kontrolisati obavještajni sektor i koliko ga možete koristiti da biste ga istrumentalizovali za postizanje određenih političkih ciljeva. Tako da bih rekao da se tu radi o borbi različitih interesnih grupa, vjerovatno je jedna povezana sa garniturom iz prethodne Vlade, a imamo situaciju da sadašnja Vlada, sadašnji ministar pokušava preuzeti kontrolu nad tim sektorom, a da se za to koriste razne metode kako bi jedna strana podmetala drugoj”, stava je Sokol.
Crna Gora je članica NATO-a i činjenica da se razne interesne grupe, od kojih su neke pod uticajem izvana, bore za kontrolu nad obavještajnim službama nije, ističe Sokol, pozitivno i nije doboru ni za Crnu Goru tako, ni zemlje u regionu, ali ni Alijansu.
Preporučeno
”Te obaveštajne službe su dio obavještajne saradnje država članica NATO-a, i ako postoji sumnja oko toga kod njih kontroliše i da postoji upliv izvana to ne doprinosi sigurnosti i položaju Crne Gore unutar struktura NATO-a”, naglasio je Sokol.
