To je, odgovarajući na novinarska pitanja na konferenciji za medije održanoj nakon zasijedanja Vlade, saopštio premijer Milojko Spajić.

“Vlada nije raspravljala o rezoluciji. Nema potrebe za raspravom. Bićete upoznati kada to pitanje bude tema sjednice Vlade”, kazao je premijer.

Spajić je u četvrtak, odgovarajući na poslanička pitanja u parlamentu, saopštio da će Crna Gora podržati rezoluciju Ujedinjenih nacija, zbog čega je juče oštro reagovao doskorašnji šef srpske diplomatije Ivica Dačić, ističući kako je to „sramno i nečuveno“.

Nevjerovatno je da zemlja, u kojoj Srbi čine više od trećine stanovništva, glasa za rezoluciju kojom se upravo Srbi predstavljaju kao genocidan narod. Pritom je Vlada Crne Gore na vlast i došla najviše zahvaljujući Srbima i njihovoj borbi na čuvenim litijama. Sramno i nečuveno – rekao je Dačić u izjavi za tabloid Kurir.

Reagujući na Dačićeve navode Spajić je, u objavi na platfomi Iks, napisao kako za aktuelnu vladu „Srbi nijesu i ne mogu biti genocidan narod“.

“Za nas Srbi nijesu i ne mogu biti genocidan narod. To i ne postoji. Nijedan narod nije genocidan”, napisao je on.

Istakao je i da, na temelju predloženih amandmana, niko ne može reći da Crna Gora osuđuje srpski narod, Srbiju ili Republiku Srpsku.

“Srbi u Crnoj Gori čine značajan procenat našeg stanovništva i to nikada ne smijemo zanemariti”, naveo je premijer Spajić uz zaključak da „samo radom i rezultatima, koje je Crna Gora već pokazala, Evropskoj uniji dokazujemo da se vrijedi boriti za Crnu Goru, Zapadni Balkan i bolje sjutra svih naroda koji žive na ovim prostorima“.

SERVIRANI NARATIV

Narativ da se rezolucijom, kojom se 11. jul proglašava Međunarodnim danom sjećanja na genocid u Srebrenici, srpski narod proglašava genocidnim potenciraju predsjednici Srbije Aleksandar Vučić, Republike Srpske Milorad Dodik, ali i čelnik crnogorskog parlamenta Andrija Mandić.

U konačnom prijedlogu rezolucije se, međutim, ne pominju ni Srbija, ni srpski narod, niti nacionalna pripadnost osuđenih za genocid u Srebrenici, među kojima su Radovan Karadžić, Ratko Mladić i Radislav Krstić.

Umjesto od premijera, crnogorska javnost je tek nedavno od njemačkog stručnjaka za Zapadni Balkan i proširenje NATO-a Milana Niča saznala da ga je Spajić, prilikom zvanične posjete Berlinu, informisao da će Crna Gora podržati rezoluciju UN, ali da je neće sponzorisati.

Kako bi izbjegla kritike zvaničnog Beograda, iz Vlade u Podgorici je prije nekoliko dana nezvanično plasirana informacija da će Crna Gora, uz posredovanje Sjedinjenih Država, na prijedlog rezolucije podnijeti dva amandmana u cilju postizanja što boljih odnosa i smirivanja političke napetosti u regionu.

Međutim, Stejt department je prije par dana demantovao da SAD posreduju u predaji dva amandmana Vlade Crne Gore na tekst rezolucije.

“Stejt department je vidio nezvanični draft predloženih izmjena Crne Gore, ali mi ne posredujemo u njima. Njemačka i Ruanda su predlagači rezolucije i mogu da odgovore na dalja pitanja u vezi sa njenim statusom”, saopšteno je Pobjedi iz Ambasade SAD u Podgorici.

Prethodno je Pobjedi iz vrha izvršne vlasti nezvanično rečeno da sa partnerima, prvenstveno Sjedinjenim Državama i Njemačkom, planiraju razgovor o tome da se tekst rezolucije dopuni i u njega inkorporira stav da je „krivica za zločin genocida individualizovana, te se ne može pripisati bilo kojoj etničkoj, vjerskoj ili drugoj skupini ili zajednici u cjelini“.

Drugi dio izmjena, koji predlaže Vlada, odnosio bi se na „potvrđivanje nepovredivosti opšteg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini u svim njegovim odredbama“.

Ukoliko prijedlog crnogorskih vlasti ne bi prošao, Vlada će, kako je rekao Pobjedin izvor, razmisliti o tome da li da predložene amandmane uputi i kroz zvaničnu proceduru.

Ni to nije zadovoljilo susjede, pa su stigle kritike da prijedlozi Crne Gore liče na „pranje savjesti“ kako pred javnošću ne bi izgledalo „da su protiv bratske Srbije“.

Dodatno, ministar spoljnih poslova Srbije Marko Đurić zamjera što se o ,,jednoj osjetljivoj temi od šireg značaja za regionalnu stabilnost i bezbjednost ne konsultuju najbliži susjedi na koje se ta tema neposredno odnosi“.

KOSPONZORSTVO DRŽAVA

Finalni tekst rezolucije o Srebrenici, o kome bi u Ujedinjenim nacijama trebalo da se raspravlja tokom ovog mjeseca, usaglašen je prošle sedmice, nakon dugih konsultacija i upućen predsjedniku Generalne skupštine UN i svim misijama.

Dokument se poziva na odluke Ujedinjenih nacija i na presude Međunarodnog suda za ratne zločine u Hagu i ima ukupno sedam tačaka.

Rezoluciju je do sada sponzorisalo 28 zemalja, među kojima su Amerika, Francuska, Turska, Velika Britanija, Luksemburg, Austrija, Švedska, Italija, Hrvatska, Bosna i Hercegovina, Albanija, Slovenija i Sjeverna Makedonija.

Nedavno je više od 100 nevladinih organizacija i 340 građana Crne Gore, uključujući i brojne javne ličnosti, podržalo inicijativu da Crna Gora kosponzoriše rezoluciju o genocidu Srebrenici, navodeći da bi to bio dostojan izraz poštovanja prema žrtvama tog zločina i odgovoran odnos prema budućnosti.

Spajić pozvao Skupštinu da dostavi prijedlog rezolucije o Jasenovcu, Knežević podsjetio premijera da je upravo Spajić obećao da će to učiniti

Premijer Milojko Spajić smatra da je prijedlog lidera Demokratske narodne partije Milana Kneževića o usvajanju rezolucije o genocidu u Jasenovcu politička inicijativa, ali i naglasio da Vlada ne izbjegava ni to pitanje.

“Parlamentarna većina treba da napravi prijedlog rezolucije, a mi kao Vlada ne bježimo od toga”, naveo je Spajić.

Neposredno pred Sapajićevo jučerašnje obraćanje, saopštenjem se oglasio Knežević koji je premijera podsjetio da je, tokom zasijedanja parlamenta u četvrtak, saopštio da će podnijeti rezoluciju o genocidu u Jasenovcu, zbog čega ga je pozvao da do idućeg petka Skupštini dostavi taj prijedlog.

“Kako bi po skraćenoj proceduri u Skupštini osudili genocid nad srpskim, jevrejskim i romskim narodom u Jasenovcu”, poručio je Knežević u saopštenju.

Ocijenio je i kako ima dovoljno vremena da se rezolucija o genocidu u Jasenovcu i zvanično formalizuje.

“S obzirom na to da za genocid u Jasenovcu nije potrebno raditi nikakva dodatna istraživanja, niti konsultovati eksperte i da su brojke od najmanje 700.000 ubijenih Srba, Jevreja i Roma istinite, neumoljive i užasavajuće. Posebno želim da naglasim da neću prihvatiti nikakve sintaksičke vratolomije i namjeru da se genocid u Jasenovcu odjednom pretvori u prisilno plivanje u Savi i slučajna vješanja na vrbama. Previše je naših mrtvih pod zemljom da bismo im svaki dan prevrtali kosti rezolucijama za jednokratnu upotrebu”, naglasio je Knežević.

Ocijenio je i kako ovo pitanje predstavlja priliku da Spajić održi javno datu riječ i, kako je kazao, pokaže da ima isti odnos i prema stradanju srpskog naroda.

“Tako što će dostaviti Skupštini prijedlog rezolucije o genocidu, a ne o zločinu u Jasenovcu. Volio bih da griješim, i Bog mi je svjedok za to, ali se plašim da premijer Spajić ipak neće podnijeti rezoluciju o genocidu, a ja ga preklinjem da to učini, ne zbog mene, nego zbog srpskog naroda bez čije podrške ni Jakov Milatović ni on ne bi postali to što jesu”, zaključio je Knežević.