Da li kod svih članica Vlade postoji jasna namjera da se odnosi sa Hrvatskom poboljšaju, i šta ste vi kao Premijer spremni da promijenite u postupanju Vlade prema susjedima, kako se put Crne Gore u EU ne bi nepotrebno usporavao ili blokirao, pitanje je koje je premijeru postavio Nikolić.

” Jasno mi je na šta referirate Vašim pitanjem, ali dozvolite mi da, prije konkretnog odgovora, napravim jednu digresiju, u stvari možda i dvije. Prva je očigledna svima, pa i Vama. Ova Vlada je za godinu uradila na evropskom putu više, nego prethodne za 12 godina. Zatvorila jednak broj poglavlja, a napravila iskorak u poglavljima 23 i 24 vrijedan pohvala sa svih međunarodnih adresa”, naveo je Spajić u odgovoru  koji je njegov kabinet dostavio medijima

Za to je, kako je kazao, bila potrebna podrška Skupštine, ali i puna posvećenost svih članova Vlade.

“Druga digresija, u stvari je pitanje, koliko ste vi kao dugogodišnja vladajuća partija, zaista željeli da vidite Crnu Goru u Evropskoj uniji? Hvalite se odnosima sa zemljama EU, što navodi da, kad već tvrdite da nijeste imali bilateralnih problema, onda ste sami birali da zarobite građane Crne Gore i ne dozvolite im ni da se približe Evropskoj uniji. Blokada, koju ste vi nametnuli, ne da je usporila Crnu Goru, nego je toliko unazadila, da se i dalje od tih udara konsolidujemo kao društvo”, poručio je Spajić.

“Republika Hrvatska je prijateljska susjedna država i saveznica sa kojom dijelimo zajedničke evropske i evroatlantske vrijednosti. Mi znamo da Hrvatska iskreno želi Crnu Goru u EU, da joj je prijatelj i veliki zastupnik unutar Unije. Vlada je apsolutno posvećena daljem razvijanju iskrenih dobrosusjedskih odnosa sa Zagrebom, pogotovo imajući u vidu da su određena otvorena pitanja prisutna još od disolucije bivše Jugoslavije”,dodao je premijer.

U prilog tvrdnji posvećenosti svih članova Vlade, prema riječima premijera, svjedoči i Barometar 26, platforma, koja je ponuđena svima koji žele da Crnu Goru vide u Evropskoj uniji 2028.

“U Platformi su jasno naglašeni i dobrosusjedski odnosi, kao i promovisanje regionalne saradnje i jačanje bilateralnih odnosa sa državama regiona i državama članicama Evropske unije. S tim u vezi svi članovi parlamentarne većine, preuzeli su obavezu koja predviđa uzdržavanje od bilo kakvih postupaka koji bi mogli da uzdrmaju bilateralne odnose. Dakle, dobrosusjedski odnosi i regionalna saradnja su jedan od prioriteta vanjske politike Crne Gore kojem smo u potpunosti posvećeni. Crna Gora je prepoznata kao faktor stabilnosti u regionu i kao jedina od zemalja kandidata koja nema teška otvorena pitanja sa susjedima. To smo čuli od svih sagovornika u EU i NATO tokom upravo završene posjete Briselu. Posvećeni smo tome da i dalje unaprjeđujemo odnose sa svim susjedima, jer prostora za to uvijek ima”, kazao je Spajić.

Prioritet Vlade je, kako je kazao, da uradi sve da se ne potenciraju pitanja koja mogu da ugroze bilateralne odnose sa susjedima koji su nam se pokazali kao pouzdani podržavaoci i prijatelji u našoj evropskoj i evroatlantskoj integraciji.

“Ne zaboravljamo bezuslovnu podršku Hrvatske na našem putu ka NATO, kao i dosadašnju političku i ekspertsku pomoć tokom pregovora sa EU. Sva otvorena pitanja želimo da rješavamo kroz bilateralni dijalog i direktnu komunikaciju, vodeći se principima dobrosusjedstva, uz puno međusobno uvažavanje, na ravnopravnim osnovama i uz poštovanje međunarodnog prava, kao strateški NATO saveznici i pravi evropski partneri”, naveo je Spajić.

Na ovoj liniji, navodi da su se, vezano za neka pitanja od značaja, napravili određeni pomaci i postigao konsenzus u vidu određivanja pravca daljih aktivnosti.

“Sa druge strane, želim da istaknem, da je posebna odgovornost na svim političkim akterima u zemlji, koji moraju pokazati svijest i puno razumijevanje da ulaska u EU nema ako mu nismo svi do kraja posvećeni, i ako se prema svim državama, a naročito susjedima, ne odnosimo iskreno i prijateljski. Zato, ukoliko zaista želite prosperitet za naše građane, iskoristite dobre relacije kojima se hvalite, i pomognite našem evropskom putu. Članstvo u EU neće ni Milojko Spajić, ni ova Vlada privatizovati po završetku mandata, već će to biti dokaz da smo mislili na budućnost naše djece, jer smo im omogućili da budu dio velike evropske porodice”, stoji u odgovoru premijera.

Poslanika Demokratske narodne partije Milana Kneževića interesovalo je šta sve Hrvatska traži od Crne Gore da ne bi blokirala njen evropski put.

“Kako ste i sami prije nekoliko dana u nadahnutom govoru poručili ulazak u Evropsku uniju je od najveće važnosti za Crnu Goru. Na tom putu je rješavanja otvorenih bilateralnih pitanja jedna od obaveza, a nije neka tajna da su u odnosima sa Hrvatskom na stolu dobro poznata pitanja, koja nijesu riješena decenijama unazad”, naveo je Spajić.

Ističe da smo sa Hrvatskom u intenzivnoj komunikaciji u konstruktivnom i prijateljskom tonu.

“Riječ je o državi koja u kontinuitetu, od obnove državne nezavisnosti Crne Gore, podržava naš euro-atlantski put i naše stremljenje i želju za reformskim procesima”, kazao je Spajić.

Prema njegovim riječima, ovakav odnos Hrvatske nedvosmisleno je potvrđen kroz sve faze evropske integracije Crne Gore.

“Nedavnom odlukom Savjeta EU da zatvorimo tri pregovaračka poglavlja, uz podršku svih država članica EU, pa samim tim i Republike Hrvatske, potvrđena je spremnost zvaničnog Zagreba da nastavi da podržava Crnu Goru do punopravnog članstva u Evropskoj uniji, tako da ne možemo govoriti o blokadi našeg evropskog puta, već o zastoju u jednom poglavlju”, navodi Spajić.

Postoje, dodaje, određena pitanja u našoj bilateralnoj agendi koja, u određenoj mjeri, opterećuju međudržavne odnose i koja ova Vlada planira riješiti bilateralno, u duhu dobrosusjedstva, međusobnog uvažavanja i na principima međunarodnog prava i ravnopravnim osnovama.

“Kako sam rekao, radi se o pitanjima koja su naslijeđena iz prošlosti i čije rješavanje predstavlja našu moralnu, ali i pravnu obavezu, imajući u vidu presude Evropskog suda za ljudska prava i duh evropskih vrijednosti. Uputili smo pismo Hrvatskoj u vezi sa legitimnim pitanjima od interesa, u cilju rješavanja onoga što se slažemo da su civilizacijska i vrijednosna pitanja, poput obeštećenja zatočenicima logora Morinj ili adresiranja pitanja ratnih zločina”, kazao je Spajić.

Vlada Crne Gore je, naglašava, već preduzela izvjesne konkretne aktivnosti, na način što je u cilju obezbjeđivanja i zaštite identiteta hrvatske nacionalne manjine u Crnoj Gori donijela Odluku o uređenju imovinsko-pravnih odnosa između Vlade Crne Gore i Opštine Tivat za Dom kulture „Josip Marković“ u Donjoj Lastvi, kako bi, po završetku procesa, hrvatska zajednica imala trajno riješeno mjesto okupljanja i djelovanja.

“Pitanje Školskog broda Jadran, koje nije novo, kao i pitanje razgraničenja sa Hrvatskom, biće riješeno u dogovorenoj dinamici – do postizanja konsenzusa, uz očuvanje nacionalnih interesa dviju država. Na kraju, uzimajući u obzir veliku podršku građana za ulazak Crne Gore u EU, svi činioci 44. Vlade jednoglasno su usvojili platformu Barometar 26, kako bi se obavezali da će sve aktivnosti, na liniji rješavanja otvorenih pitanja sa Republikom Hrvatskom, ali i u odnosima sa ostalim zemljama Evropske unije, biti usklađene za planiranim završetkom procesa pregovoranja do kraja 2026”, naveo je Spajić.