Video
Haker kaže da isto važi i za unutrašnje snage koje ne djeluju po volji većine naroda ili su podložne stranom uticaju.
Govoreći o učincima Vlade Crne Gore, čije je formiranje pozdravio u ovo vrijeme prošle godine i pozvao na političke činioce da iskoriste evropski zamah, Haker kaže da je primijetio motiv, ali da je ključno da ova motivacija kulminira kvalitetnim i nepovratnim demokratskim i pravosudnim reformama.
– Neophodna je i politička stabilnost i pouzdana saradnja svih relevantnih donosilaca odluka u Crnoj Gori – poručuje sagovornik Pobjede.
POBJEDA: Nekoliko dana nakon što je crnogorska vlada zvanično izglasana u parlamentu, rekli ste da zemlja treba da uhvati priliku za proširenje i revitalizuje političku volju za sprovođenje reformi na putu ka EU. Takođe ste primijetili da geopolitička dinamika ne dozvoljava da se gubi više vremena. Godinu kasnije, mislite li da je crnogorska vlada dobro iskoristila vrijeme i prilike?
HAKER: Da, rekao sam da nova vlada treba da iskoristi priliku u vezi sa promjenom narativa u Briselu, a posebno u zapadnoevropskim prijestonicama kao što su Pariz i Berlin. Ova promjena prioriteta je, naravno, izazvana punom ruskom invazijom na Ukrajinu u februaru 2022. Od tada je tema proširenja EU dobila novi zamah i takođe je dominirala našim parlamentarnim radom u njemačkom Bundestagu.
Prije promjene vlasti 2023. godine, proces reformi u Crnoj Gori je bio veoma spor i povremeno se činilo da je zaustavljen. Od prvih dana svog mandata primijetio sam da je vlada koju predvodi premijer Spajić veoma željna i zainteresovana za sprovođenje ključnih reformi i takozvanih osnova (pravosuđe, vladavina prava i demokratske institucije). Sada je važno da ova motivacija kulminira kvalitetnim i nepovratnim demokratskim i pravosudnim reformama. Pregovarački proces sa EU je veoma tehnički i zahtijeva kapacitete i državnu birokratiju koja dobro funkcioniše. Pored toga, neophodna je i politička stabilnost i pouzdana saradnja svih relevantnih donosilaca odluka u Crnoj Gori.
Misija „28. država članica do 2028.“ jeste ambiciozna, ali ne izgleda nemoguća. Za postizanje ovog cilja ključno je održati tempo i kvalitet reformi. Ako ih vlada ispuni, mora da ih ispuni i EU. I to je upravo tačka u kojoj je EU u prošlosti propala.
Slučaj Sjeverne Makedonije i kašnjenje u vezi sa liberalizacijom viznog režima za Kosovo doprinijeli su ozbiljnom udaru na kredibilitet EU u vezi sa njenim procesom proširenja. Snažno se nadam da je Unija naučila iz svojih grešaka u prošlosti. Država poput Crne Gore neće predstavljati ozbiljnu prijetnju procesima donošenja odluka u Briselu. Zato mislim da bi EU bila sposobna da apsorbuje Crnu Goru kao članicu.
POBJEDA: Vlada je dobila pozitivan IBAR, ali i pokrenula kontroverznu rezoluciju o genocidu u Jasenovcu koja je kasnije usvojena u parlamentu. Da li je Crna Gora ovim potezom zakomplikovala sopstvene aspiracije ka EU, ako znamo koliko je Hrvatska oštro reagovala? Što mislite, kako će se ova država, članica EU, ponašati u budućnosti, ako se ima u vidu da su već pokrenute neke akcije koje mogu usporiti Crnu Goru na njenom putu ka EU?
HAKER: Činjenica da je Hrvatska na tako oštar način reagovala odmah nakon usvajanja Rezolucije o Jasenovcu u Skupštini Crne Gore odraz je istorijske osjetljivosti regiona.
Iako su neki kontroverzni donosioci političkih odluka bili uključeni u proces iniciranja rezolucije, njena suština se ne može koristiti da se istorijske činjenice gurnu pod tepih. Svaka zemlja, a posebno zemlje članice EU, ima obavezu da se prema sopstvenoj prošlosti odnosi kritički i na odgovoran način.
Ovaj proces treba da se odvija bez ostavljanja bilo kakvih pitanja netaknutim i o kojima bi se raspravljalo preko demokratskih stranačkih linija. Istorijske činjenice o zvjerskim zločinima ustaškog režima su opštepoznate i moraju se shodno tome i osuditi.
Imajući u vidu prošle i sadašnje blokade procesa pridruživanja EU izazvane bilateralnim sporovima između dvije države, ne treba isključiti blokadu od strane Hrvatske. Nažalost, postala je uobičajena praksa da put ka EU ometaju druge zemlje isključivo iz osjetljivih bilateralnih razloga.
POBJEDA: Ne dovodi se u pitanje da su Srbija i predsjednik Vučić odigrali značajnu ulogu u usvajanju Rezolucije o Jasenovcu u crnogorskom parlamentu. Koliko problematična za budućnost Crne Gore može biti činjenica da dio vlasti, kako se tvrdi u dijelu javnosti i opoziciji, čine prosrpske i proruske stranke čiji lideri više vode računa o interesima Beograda, nego o interesima svoje zemlje, posebno kada znamo da su neki od njih već najavili promjenu Ustava i usvajanje zakona u vezi sa dvojnim državljanstvom sa Srbijom?
HAKER: Crna Gora je nezavisna i suverena država. Svako spoljno miješanje ili miješanje u unutrašnje stvari Crne Gore, sa ciljem podrivanja puta Crne Gore ka EU, predstavlja prijetnju i treba se tretirati sa najvećom pažnjom. Isto važi i za unutrašnje snage koje ne djeluju po volji većine naroda ili su podložne stranom uticaju.
POBJEDA: U Crnoj Gori postoji veliki optimizam da zemlja može postati dio EU u narednih nekoliko godina. Čak i da je taj scenario realan i zamisliv, da li mislite da bi to bilo zato što je Crna Gora to zaista zaslužila ili zato što je Evropi nužno potrebna bar jedna uspješna priča o proširenju da dokaže svoj, naizgled, narušen kredibilitet. Da li ova vlada ima kapacitet da završi svoj domaći zadatak i pripremi zemlju za punopravno članstvo?
HAKER: Kao što sam već pomenuo, vrata EU nikada nijesu bila tako otvorena kao sada za zemlje koje teže da se pridruže EU. Ovo stanje stvari treba priznati i iskoristiti. Politika proširenja jedan je od najmoćnijih i najtransformativnijih instrumenata u širokom portfelju EU. Uzimajući u obzir trenutnu situaciju, proširenje i unutrašnje reforme EU trebalo bi da idu ruku pod ruku. Visoko tehnički karakter pregovaračkog procesa zahtijeva izgradnju kapaciteta i obuku javnih službenika. Njemačka je bila aktivna u pružanju podrške u ovoj oblasti i učiniće sve što je moguće da poveća saradnju sa Crnom Gorom kada je riječ o izgradnji kapaciteta. U tom kontekstu, Crna Gora treba da sprovede sve preostale reforme kako bi dokazala da je prava uspješna priča. Slijedeći takvu agendu, Crna Gora bi uspješno izbjegla da je EU samo iskoristi kao uspješnu priču.
POBJEDA: Premijer Spajić je u junu boravio u zvaničnoj posjeti Njemačkoj gdje je razgovarano o investicijama. Međutim, broj njemačkih kompanija u Crnoj Gori je i dalje na niskom nivou. Smatrate li da investitori prepoznaju isto što i relevantne evropske institucije – da vladavina prava još uvijek nije dovoljno razvijena za saradnju na visokom nivou između Crne Gore i velikih njemačkih kompanija?
HAKER: Od svih zemalja članica EU, Njemačka je najvažniji bilateralni partner Crne Gore. Nespremnost njemačkih kompanija da uđu na tržište Crne Gore uzrokovana je sa više faktora. Jedan od njih je spor napredak u borbi protiv korupcije i uspostavljanju inkluzivnog sistema vladavine prava. Pored toga, crnogorska ekonomija pati od niske industrijske proizvodnje, prevelikog oslanjanja na turizam, velike birokratije i procesa odliva mozgova.
POBJEDA: Što se tiče situacije u regionu Zapadnog Balkana, kako biste opisali nedavna dešavanja poput nenajavljene „balkanske turneja“ direktora CIA Vilijama Bernsa tokom koje je posjetio Sarajevo, Beograd i Prištinu? Koliko je indikativan susret Aleksandra Vučića i Milorada Dodika samo dan nakon što je Berns završio svoju turneju, posebno kada znamo da je jedna od najvažnijih tema bila Dodikova često secesiona retorika?
HAKER: Pokušaji koji imaju za cilj podrivanje ustavnog poretka Bosne i Hercegovine kao i Dejtonskog mirovnog sporazuma ne mogu ostati nekažnjeni. SAD su donijele ispravnu odluku da uvedu sankcije Miloradu Dodiku i drugim srpskim zvaničnicima. Odnose Milorada Dodika i Aleksandra Vučića ne bih nazvao prijateljstvom jer je očigledno da je Dodik daleko od toga da cijeni stalno miješanje Beograda. Ne treba mu Vučić da igra svoju jeftinu igru paralizujući procese odlučivanja i stalno ugrožavajući teritorijalni integritet Bosne i Hercegovine.
Mislim da će mnogi donosioci odluka u regionu Zapadnog Balkana svoje buduće poteze učiniti zavisnim od ishoda američkih izbora u novembru. Njemačka i Evropa u cjelini moraju biti spremne za mogući drugi Trampov scenario. Niko ponovo ne može biti zatečen, kao što je to bio slučaj 2016. Ova spremnost mora da obuhvati i Zapadni Balkan.
Nijesam siguran da je Zapad naučio lekciju
POBJEDA: Lideri Njemačke i Srbije Olaf Šolc i Aleksandar Vučić nedavno su u Beogradu održali važan sastanak u vezi sa litijumskim sporazumom za budući važan ekonomski savez Srbije i EU. Očigledno, Srbija postaje važan partner EU. Kako bi to Vučić mogao da iskoristi, na primjer da ojača svoj uticaj u regionu da bi potencijalno ispunio svoje ciljeve u vezi sa agendom „srpskog sveta“?
HAKER: Takozvano litijumsko partnerstvo sa Srbijom je mnogo više od ekonomskog dogovora. To ima i značajne političke posljedice. Već prije dogovora, Njemačka i EU su bile optužene da umiruju autokratsku Srbiju. Ovo predstavlja ogroman udarac normativnoj moći Evrope u njenom susjedstvu, a već je razočaralo mnoge demokratske saveznike i nezavisne organizacije civilnog društva u Srbiji i šire.
Dakle, ozbiljno sumnjam da će litijumski sporazum, kao i sporazum o lovcima „Rafal“ između Francuske i Srbije, učiniti Srbiju demokratskijom. Moramo da prestanemo da budemo naivni u vezi sa našim odnosima sa Srbijom i treba da prestanemo da iznova umirujemo režim Aleksandra Vučića. Poslije oba dogovora, skeptičan sam da je Zapad naučio lekciju.
Preporučeno
Ideje u vezi sa agendom „srpskog sveta“ moraju se shvatiti ozbiljno, ali u isto vrijeme ne treba ih previše tumačiti. Politički troškovi toga bili bi previsoki – čak i za ljude poput Aleksandra Vučića.
