Tokom samita šefova država i vlada zemalja Evropske unije (EU) i Zapadnog Balkana, u srijedu je usvojena nova deklaracija iz Brisela. U njoj se još jednom potcrtava da je „proširenje EU geostrateško ulaganje u mir, sigurnost, stabilnost i prosperitet“.

“Postoji nova dinamika u procesu proširenja. Ubrzanje procesa pristupanja, zasnovanog na pravičnoj i rigoroznoj uslovljenosti i principu sopstvenih zasluga, u našem je zajedničkom interesu”, stoji u usvojenom tekstu.

Takođe se pozdravlja „odlučnost partnera sa Zapadnog Balkana da poštuju i posvete se osnovnim evropskim vrijednostima i principima, u skladu s međunarodnim pravom i ponovo iskazanom posvećenošću primatu demokratije, osnovnim pravima i vrijednostima i vladavini prava“. Očekivano, iz vizure EU vladavina prava, sloboda izražavanja, nezavisni i pluralistički mediji, te snažna uloga civilnog društva predstavljaju ključne mehanizme za osiguranje funkcionalne demokratije.

“Akcije će govoriti više od riječi, jer partneri preuzimaju odgovornost i sprovode neophodne reforme, posebno u oblasti osnovnih prava”, piše u Deklaraciji.

Takođe, zemlje Zapadnog Balkana pozivaju se da „ostvare brz i održiv napredak ka potpunom usklađivanju sa zajedničkom spoljnom i bezbjednosnom politikom EU“, što podrazumijeva potpuno poštovanje utvrđenih sankcija te direktnu podršku Ukrajini u agresiji Rusije na tu zemlju.

Povezani članci

Politika

Milatović: U našoj zemlji postoji jaka politička volja da se decenijski proces pregovora sa EU privede kraju

Politika

Prijem Crne Gore u EU bio bi pozitivan ,,virus“ za sve na Zapadnom Balkanu

Društvo

Čestitke povodom Dana nezavisnosti

SPISAK ŽELJA

Iako Crna Gora nije eksplicitno pomenuta, osim prilikom nabrajanja zemalja učesnica samita – što se može uzeti kao dobra polazna tačka u nastavku pregovora sa EU – teško se oteti utisku da ovaj dokument neće biti značajan našoj zemlji koliko će to biti slučaj sa Evropom. Tim prije što je polazno stanje za ovu deklaraciju očigledno ono koje smo imali nakon dobijenog IBAR-a, odnosno zatvaranja poglavlja 23 i 24.

Prema riječima Danila Kalezića, Deklaracija je „spisak želja i ambicija“ koje EU ima prema Zapadnom Balkanu. U suštini, tekst ne nudi ništa novo, već se u njemu afirmiše postojeće stanje, te jačanje kadrovskih i institucionalnih kapaciteta za odbranu od ključnih izazova koje ovaj region ima – sajber prijetnje, ekonomski izazovi, infrastruktura.

Kalezić (FOTO: Dobrilo Malidžan)

“Sve ono što se već naglašava u različitim drugim dokumentima sada je sažeto na jednom mjestu. Međutim, za Crnu Goru u ovoj konstelaciji snaga, kada je evidentna blokada pregovora od strane bar jedne zemlje članice, Deklaracija je samo mrtvo slovo na papiru. U Crnoj Gori ne postoji suštinska politička i institucionalna volja da se proces evropskih integracija dovede u završnu fazu, posebno kada imamo u vidu posljednja dešavanja oko Ustavnog suda. To je još jedno podsjećanje koliko je, zapravo, vladavina prava krhka u Crnoj Gori i koliko je ona podložna zloupotrebi vladajuće većine”, ističe on.

Još jedan pokazatelj toga da je kriza u crnogorskoj politici i društvu uznapredovala jeste i odluka opozicije da blokira rad parlamenta. Uz to, kako bi zaustavila ponašanje vlasti koje je suprotno demokratskim principima, najavila je da neće učestovati u radu parlamentarnih odbora koji se bave evropskim integracijama i sveobuhvatnom izbornom reformom. No, ostaje otvoreno pitanje da li to može negativno uticati na naše odnose sa evropskim institucijama.

“To je opomena i signal za evropske partnere, a istovremeno je vapaj za pomoć, da se skrene pažnja na alarmantnu situaciju u Crnoj Gori. Svakako, nemoguće je završiti evropske integracije bez izborne reforme, koja nam je nužno potrebna iz brojnih razloga. Odgovornost za neučestvovanje opozicije ne bi trebalo tražiti u posljedici, nego uzroku. A uzrok je destruktivno antiustavno i antidržavno ponašanje parlamentarne većine “,potcrtava Kalezić.

OPSTRUKCIJE

Stvari nijesu išle dobro po Crnu Goru ni kada se postavilo pitanje neotvorenog poglavlja za koje je naša zemlja ispunila sve predviđene zahtjeve. Naime, premijer Hrvatske Andrej Plenković izjavio je da su crnogorski visoki zvaničnici znali i da je bilo potpuno izvjesno da nama susjedna zemlja neće dozvoliti zatvaranje poglavlja 31, koje se odnosi na vanjsku politiku. No, crnogorska javnost je ostala bez takve informacije.

“Evidentno je da je sve to znala vladajuća većina – posebno ministarka zadužena za evropske integracije Maida Gorčević, glavni pregovarač Predrag Zenović i premijer Milojko Spajić. Jer, ako je to znala šira stručna javnost, onda je definitivno morala znati i izvršna vlast. Oni su, zapravo, pokušavali da bleferski, pokeraški dovedu javnost u zabludu, a možda i da vrše pritisak na Hrvatsku da odustane od takve odluke”, kazao je naš sagovornik.

Jedan od očiglednih pokušaja „odobrovoljavanja“ Hrvatske bio je taj da je, samo dan prije posljednjih odluka o poglavljima koja će biti zatvorena, hrvatska manjina u Crnoj Gori dobila prostorije za rad u kulturnom centru u Donjoj Lastvi kod Tivta.

“To je plitko shvatanje politike, nerazumijevanje suštine problema i jedna vrsta ponižavajućeg odnosa prema onome što su naše međunarodne obaveze. Premijer nastavlja da kopira matricu berzanskog mešetarenja na ozbiljnu međunarodnu politiku, i to je duboko pogrešno. Rezultate toga već vidimo – a tek ćemo da ih vidimo… Sve je ovo, zapravo, jedna tužna saga o potencijalno novoj propuštenoj šansi za brzo članstvo u EU, poput one koju je već propustio Dritan Abazović , podsjeća sagovornik Pobjede.

To, konkretno, znači da bi posljedice ovakvog ponašanja pojedinih najviših zvaničnika Crne Gore mogle biti radikalnije, a podrazumijevalo bi značajnije usporavanje, pa čak i zaustavljanje puta ka EU.

“Uvijek je prisutna teza da je trenutna mjera ona najblaža, te da nas očekuje snažnija i jača – ukoliko nešto ne promijenimo. Nešto može da se promijeni samo ukoliko se promijeni politička klima, a ona se ne može mijenjati sa DF-om, Demokratama ili svima onima koji pritajeno opstruiraju evropske integracije”, dodaje on.

Dakle, mnogo toga zavisi od crnogorskih građana, ali istovremeno su nam dobrim dijelom vezane ruke.

“Kao građanima Crne Gore, ostaje da podsjećamo izvršnu vlast i vršimo pritisak na nju da se u punom smislu vrati na kolosijek evropskih integracije, a ne da stvara Potemkinova sela evropskih integracija – kako je to do sada činila – i da nam DF „farba u evropske boje“”, zaključuje naš sagovornik.

Bilo bi logično da EP otvori predstavništvo u Crnoj Gori

Predsjednica Evropskog parlamenta Roberta Metsola je tokom samita potvrdila najavu iz aprila ove godine da će ta institucija otvoriti svoje predstavništvo u jednoj od zemalja Zapadnog Balkana.

Na pitanje da li to znači da i EP želi da bude bliže izvoru informacija, Kalezić ističe da je to „simbolički gest kojim se uvažava zemlja u kojoj predstavništvo bude otvoreno“.

“Po logici stvari, to bi trebalo da bude Crna Gora. Međutim, odavno znamo da se propuštaju prilike koje ne bi smjele, pa je moguće da i tu šansu ispustimo. U simboličkoj ravni, otvaranje predstavništva je značajno jer bi se pokazalo uvažavanje Crne Gore kao buduće članice i svega onoga što je do sada urađeno. A pored svega toga, za EP bi to značilo da na neki način dobijaju bolji uvid u stanje na terenu”, navodi on.