Video
U međuvremenu su oborene dvije vlade. Gdje se nalazi Crna Gora danas?
Na žalost, u protekle dvije godine izgubili smo dragocjenu priliku i energiju jer nove vlasti nijesu demonstrirale ni volju ni kapacitet da se napravi kvalitativan iskorak kad je riječ o upravljanju, a posebno u dijelu jačanja institucija kroz njihovu profesonalizaciju i depolitizaciju. Svjedočili smo jačanju partijskog i nepotističkog kadriranja i zapošljavanja u državnoj upravi umjesto odlučnog raskida sa tim lošim praksama. Takođe, vidljivo je bilo i urušavanje nekih od važnih stubova na kojima počiva građansko društvo kroz talas estradne religioznosti, a što je vodilo jačanju klerikalizma pod patronatom vlasti, ali i afirmaciji drugih politika koje nijesu u interesu države Crna Gore.
Istraživanja koja radimo od oktobra 2021. sa agencijom Damar, a u okviru inicijative CG Puls, ukazuju da su građani i građanke zabrinuti za pravac u kojem se kreće država, a kumulativno više od pola njih (54.2 odsto), smatra da postoji negativan trend u kretanju. Nasuprot njima, oko 22 odsto ispitanika smatra da se krećemo u pozitivnom pravcu, dok je svaki četvrti ispitanik neopredijeljen. Slično je i sa ocjenom situacije u zemlji, koju stagnirajućom ili čak kriznom opisuje preko polovine građana i građanki (52.5 odsto), oko osmine smatra da smo na ivici katastrofe a svega oko petine ima pozitivniji stav, odnosno cijeni da se zemlja polako ali sigurno razvija (9.3 odsto) ili čak dinamično razvija (1.9 odsto), odnosno da je situacija stabilna (8.1 odsto), a nije mali broj ni onih koji i ne mogu da procijene jasno.
Demokratski front, koga Zapad ne vidi kao partnera, pozvao je predsjednike stranaka nekadašnje parlamentarne većine da se u petak sastanu u Skupštini kako bi se dogovorili o formiranju nove vlade koja bi pripremila izbore. Postoji li uopšte mogućnost dogovora između nekadašnje parlamentarne većine ili su vanredni parlamentrani izbori najbolje rješenje?
Po mom sudu, taj dogovor nije moguć iz makar dva razloga. Prvi se odnosi na jasno izražen stav SAD, a u nešto uvijenijoj formi i EU, da DF nije partner Zapada, a mislim da je sasvim opravdana bojazan da bi u slučaju da novi premijer bude jedan od lidera DF-a, Andrija Mandić, koji se već samokandidovao za tu poziciju došlo i do formalne promjene spoljno-političke orijentacije Crne Gore, a što bi imalo i dalji negativni domino efekat na unutrašnje procese evropeizacije. Crnoj Gori treba odgovorna Vlada koja će u fokus staviti građane i građanke ove države, javni interes umjesto partijskog i ličnog, Vlada u kojoj će sjedati ljudi sa kapacitetom da donose i sprovode stručne i važne odluke ali i da su rezistentni na uticaje nedemokratskih struktura u regionu i šire, a tu prije svega mislim na Srbiju i Rusiju. DF je u svom djelovanju do sada sebe legimisao kao bližeg upravo Srbiji i Rusiji nego Crnoj Gori, a samim tim se diskvalifikovao iz onih scenarija koji treba da Crnu Goru vode daljim integracijama ka zapadnim demokratijama.
Premijer Abazović je tvrdio kako je izbor pravosudnih organa bio uslovljen potpisivanjem Temeljnog ugovora sa SPC, što znači da jedna vjerska zajednica direktno utiče na izbor sudija i pravosudnih organa. Od 13. septembra Crna Gora zvanično neće imati funkcionalan Ustavni sud, nedostajali su glasovi URA, što znači da je regularnost eventualnih izbora dovedena u pitanje. Takođe, 2.septembra glasa se o smjeni predsjednice Skupštine a njenom smjenom bila bi srušena i zakonodavna vlast. Sve su ovo, čini se, pokušaji “obezglavljenja države”. Uporno se, s druge strane, iz partije premijera tvrdi da se bave EU agendom.
Glasanje za članove Sudskog savjeta iz reda uglednih advokata je u potpunosti demantovalo Abazovića, jer u prvom krugu niko nije prošao, a sama URA je značajno doprinijela da nismo ni imali glasanje u plenumu o sudijama Ustavnog suda, pošto je već na Odboru uzdržanošću za 18 predloženih kandidata to spriječila poslanica URA (Suada Zoronjić). Naravno, bilo je i ranije jasno da forsiranje Temeljnog ugovora, kao urgentne i životno važne teme, može dodatno zakomplikovati inače bremenitu političku scenu i usporiti put Crne Gore ka EU, ali je očito Abazović između EU i lojalnosti prema SPC i srbijanskom predsjedniku Vučiću svjesno izabrao ovo drugo, a sve ostalo su pokrivalice.
Od Vlade Abazovića se mnogo očekivalo kad je riječ o EU agenda, a na žalost na toj agendi se ni jedan suštinski štrik nije napravio i vjerujem da to odlično vide i u toj Vladi iako javno ne priznaju. Takođe, o tome sve otvorenije pričaju i strani zvaničnici koji su podržali tu Vladu upravo nadajući se da će predano raditi na približavanju a ne na udaljavanju Crne Gore EU. U slučaju smjene predsjednice Skupštine, njene ovlasti preuzima potpredsjednica tako da Skupština dok se ne raspusti radi vanrednih parlamentarnih izbora nastavlja da funkcioniše na tom nivou.
Kako treba posmatrati dolazak Abazovića, drugi za dva meseca, u Beograd na sajam Vinska vizija Otvoreni Balkan? Da li je to korak ka pristupanju CG toj inicijativi, kao jednom od ciljeva koje je prosrpski SNP kao Abazovićev partner u prethodnoj vladi neretko isticao?
Abazović više nema legitimitet da donosi odluke poput pristupanja inicijativi Otvoreni Balkan, iako je bilo očigledno da on to forsira, kao i da Vlada koju vodi nema oko tog pitanja jedinstven stav. Bilo kakav pokušaj obavezivanja u ime Crne Gore bi stoga predstavljao kršenje svih pozitivnih praksi u nadležnostima premijera u tehničkom mandatu, a nije zgoreg prisjetiti se koliko su na te prakse i ograničenja donošenja odluka sa posljedicama Abazović i URA podsjećali Zdravka Krivokapića nakon što mu je isto bilo izglasano nepovjerenje.
M portal sedmicama objavljuje prepiske sa SKY aplikacije u kojima se Abazović dovodi u navodnu vezu sa kriminalnim klanom. Takođe, nedavna saznanja o sprezi Škaljarskog klana i SPC, odnosno njihovim planovima za nabavku oružja koje bi bilo upotrebljeno u slučaju, za njih, nepovoljnog ishoda parlamentarnih izbora 2020. izazvala su veliku pažnju crnogorske javnosti. Tužilaštvo je do sada ekspresno reagovalo na materijale sa SKY aplikacije u kojoj su spomenuti neki drugi akteri, ne i ovog puta, što navodi na zaključak da se prioriteti Tužilaštva određuju po partijskoj osnovi. Kakav je vaš stav?
Preporučeno
Specijalni državni tužilac se pokazao kao aktivan u otvaranju tzv. vrućih slučajeva i hapšenju javno poznatih lica koja su bliska bivšoj vlasti, a ostaje da se vidi kakav će biti ishod tih slučajeva, od podizanja optužnica, preko njihovog potvrđivanja od strane suda, i konačno a najvažnije do pravosnažnih presuda. Do sada nijedan od tih slučajeva koji je zaokupio pažnju javnosti nije došao ni do faze podignute optužnice. Kredibilitet glavnog specijalnog tužioca će se podjednako mjeriti sa uspjehom ovih procesa, kao i sa percepcijom njegove neselektivnosti u procesuiranju i lica koja su bliska ili dio sadašnje vlasti, a kad za to, naravno, ima osnova. Vjerujem da sve češći i javni upiti oko kriterijuma prioritiziranja slučajeva koji se trenutno procesuiraju obavezuju Tužilaštvo i njegove organe da na njih zainteresovanoj jasnosti i argumentovano odgovore, a kako bi čuvali integritet institucije.
