Na poslanička pitanja odgovaraju Maida Gorčević, ministarka evropskih poslova, kao i Novica Vuković, ministar finansija.

Tok sjednice:

Poslanica DPS-a Aleksandra Vuković Kuč postavila je ministarki Gorčević pitanje, kako se neizbor sudija Ustavnog suda odražava na EU integracije Crne Gore, te zašto kao Vlada ne preuzmete odgovornost i pokrenete prijeko potrebni dijalog sa tim pitanjem?

Gorčević poručila je danas da je stabilnost institucija i nastavak evropskog puta Crne Gore direktno u rukama poslanika, jer se u narednim sedmicama očekuje izbor preostala četiri sudije Ustavnog suda.

„U ovom trenutku Ustavni sud je funkcionalan, zahvaljujući tome što imamo četiri od sedam sudija. Međutim, pred poslanicima je možda najodgovorniji zadatak – u narednih deset do petnaest dana Skupština će odlučivati o izboru tri nova sudije, a već u decembru i o četvrtom. Ne smijemo dozvoliti novu blokadu Ustavnog suda, posebno imajući u vidu da smo je već jednom imali“, poručila je Gorčević.

Prema njenim riječima, Vlada je više puta apelovala na parlament da pokaže odgovornost i proevropsku orijentaciju, ali je nadležnost u potpunosti na poslanicima.

„Ne možemo dozvoliti zamjenu teza. Ustav jasno kaže da su poslanici ti koji biraju sudije Ustavnog suda, Sudskog savjeta, viceguvernere, članove Savjeta RTCG, AMU i mnoge druge. Vlada može da obezbijedi institucionalni ambijent i podrži dijalog, ali ne može nametati odluke koje pripadaju Skupštini“, kazala je Gorčević.

Ona je naglasila da se ovdje ne radi o partijskim interesima, već o interesu države.

„Očekujemo da sve političke strukture pokažu spremnost na kompromis i političku zrelost. Evropska integracija je zajednička obaveza i zahtijeva konkretna rješenja, a ne odlaganja ili izgovore. Bilo bi fer i odgovorno da svi poslanici podrže izbor sudija Ustavnog suda“, rekla je ministarka.

Poslanik PES Miloš Pižurica čestitao je ministarki Gorčević i njenom timu na ostvarenim rezultatima, ističući da nedavni izvještaj Evropske komisije predstvalja veliki razlog za zadovoljstvo. On je rekao da je članstvo Crne Gore u EU civilizacijsko dostignuće.

Pižurica je pitao o troškovima usklađivanja sa EU propisima, ističući da je važno izgraditi procjenu fiskalnog obima cjelokupnog procesa. Naglasio je da tu nije samo pitanje troškova, već i brojnih benefita.

Podsjetio je na EU grant za izgradnju druge dionice auto-puta kao i projekte energetske efikasnosti.

“Svi ovi projekti pokazuju da Crna Gora umije da koristi benefite evropskih integracija”, rekao je Pižurica, navodeći da je važno znati i podatke o troškovima radi odgovornog planiranja.

Gorčević je rekla da je prvi izazov na EU putu pitanje administrativnih kapaciteta, a drugi izazov je pitanje finansijskih kapaciteta. Ona je kazala da je napravljena analiza ulaganja za ispunjenje završnih mjerila, na period od godinu dana. Kako je rekla, analiza se odnosi i na prelazne periode.

“Posebna pažnja posvećena je sektorima gdje su potrebna najveća ulaganja. Rezultati svih analiza pokazuju da ima fiskalni kapacitet i institucionalni okvir da ispuni preuzete obaveze uz odgovorno planiranje i faznu realizaciju investicija”, rekla je Gorčević.

Kako je rekla, ulaganja se odnose na infrastrukturu, jačanje administrativnih kapaciteta ali i ekspertsku podršku. Ona je potvrdila da jedno od najskupljih i nakompleksnijih pogalvalja svakako poglavlje 27, koje se tiče životne sredine i klimatskih promjena.

“Imajući u vidu da ćemo u ovom poglavlju imati određena prelazna radzoblja, radna procjena je da će do 2035. godine planirana ulaganja od tri milijarde eura. Najveća ulaganja se tiču izgradnje i rekonstrukcije postrojanja za prečišavanje otpadnih voda u svim većim gradovima kao i kanalizacione instrastrukture i sistema kontrole vode, oko 900 miliona eura. Zatim, na zaštitu vazduha i klimatske promjene, oko 350 miliona eura, te unapređenje sistema zaštite prirode, oko 200 miliona eura”, rekla je Gorčević.

Ona je istakla da su u pitanju brojni korisni projekti, koji će omogućiti zdraviju životnu sredinu i brojna nova radna mjesta za naše građane.

Gorčević je kazala da novac ne gubimo, nego ga dobijamo fazno, shodno procjeni Evropske komisije o ispunjenju reformi. Kako je naglasila, Evropska komisija ponekad traži dodatna pojašnjenja.

“Evropsku komisiju interesuje implementacija. Mi smo najtransparantniji od svih država kandidata i zainteresovana javnost može da prati svaki naš korak. Naša administracija radi veoma konrektno”, rekla je Gorčević.

Šef Poslaničkog kluba DPS Andrija Nikolić je pitao Gorčević šta su moguće posljedice po EU integracije Crne Gore, ukoliko do kraja godine ne počne izgradnja postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda u Botunu, i da li Vlada ima spreman odgovor ako dio Vladine koalicije istraje na protivljenju tom projektu.

Prema njegovim riječima, projekat Botun je postao test državnog autoriteta i sposobnosti da se odluke sprovode na cijeloj teritoriji Crne Gore.

„Ovo više nije pitanje želje. Ovo je provjera sposobnosti države da sprovodi zakone, da upravlja, da vlada. Ako neko najavi da će fizički onemogućiti projekat i tvrdi da ga odluke Vlade ne obavezuju, nego samo lokalni referendum – a pri tom je dio vladajuće koalicije – kakvu poruku šalje država?“

Poslanik je upozorio da takav pristup otvara pitanje da li Crna Gora kao država ima kapacitet da izvrši sopstvene odluke.

Gorčević poručila je da razumije nepovjerenje dijela građana ali tvrdi da projekat neće imati negativan uticaj na lokalnu zajednicu i da će biti realizovan u skladu sa evropskim standardima.

“Mogu samo reći da Vlada ima odgovor za svaki mogući scenario, ali proces je u toku i vidjećemo kako će se stvari odvijati do kraja godine“, navela je.

Gorčević je posebno istakla podršku lokalnoj administraciji.

„Puna podrška gradonačelniku Oliveru Mujoviću, koji na najbolji mogući način pokušava da riješi probleme koji godinama nisu htjeli ili nisu mogli da budu riješeni.“

Sjednicu možete pratiti na linku: