Poslanik DPS-a Mihailo Anđušić pojašnjava da su pojedina predložena zakonska rješenja kreirana i u proceduru uvrštena sa ciljem da se partijama većine obezbijedi ozbiljna institucionalna prednost kroz partijsko zapošljavanje i razne vrste socijalnih davanja, dok njegov kolega iz SD-a Boris Mugoša upozorava da će posljedice svega toga biti veoma ozbiljne.

Dvije vanredne sjednice parlamenta u istom danu, sa čak 12 tačaka, zakazane bez konsultacija sa opozicijom i suprotno dogovoru sa Kolegijuma predsjednika Skupštine, imaju za cilj da obezbijede ozbiljnu institucionalnu prednost partijama vlasti na predstojećim lokalnim izborima u Podgorici, Kotoru i Gusinju, smatraju sagovornici Pobjede. 

Podsjećanja radi, predsjednik parlamenta Andrija Mandić zakazao je za 16. avgust dvije vanredne sjednice Skupštine.

On je prošlog četvrtka, na zahtjev 45 poslanika, za 16. avgust, zakazao vanrednu sjednicu sa dnevnim redom koji obuhvata prijedloge odluka o izmjenama Poslovnika, broju potpredsjednika 28. saziva i izboru potpredsjednika Skupštine, kao i prijedloge o izmjenama i dopunama zakona o energetici, javnim nabavkama, Razvojnoj banci Crne Gore i Opšteg zakona o obrazovanju i vaspitanju.

Potom je dan kasnije, u petak, za isti datum zakazao još jedno vanredno zasijedanje na čijem će se dnevnom redu naći prijedlozi zakona o dopuni Zakona o koncesijama, korišćenju energije iz obnovljivih izvora, te izmjenama i dopunama Zakona o državnoj imovini, energetici i unutrašnjim poslovima.

Poslanik Demokratske partije socijalista Mihailo Anđušić u izjavi za Pobjedu pojašnjava kako je prvobitno na Kolegijumu predsjednika Skupštine bilo dogovoreno da jedna vanredna sjednica bude održana krajem ovog mjeseca, te da je Mandić, bez naknadnih konsultacija, zakazao jednu, a ubrzo potom i drugu.

“Vrijeme za raspravu između dvije sjednice je tri sata, što najbolje govori o činjenici na koji način je planirano da se pretrči preko niza ozbiljnih i u najmanju ruku kontroverznih zakonskih rješenja”, naglašava Anđušić.

On navodi i kako je o praksi kršenja Poslovnika i dogovora sa sjednica Kolegijuma, te narušavanja ustavne nadležnosti i nadzorne uloge Skupštine i poslanika, više bespredmetno govoriti.

Dodatno, međutim, naglašava Anđušić, zabrinjava nova praksa da se ozbiljna zakonska rješenja ad hoc stavljaju u skupštinsku proceduru i dnevni red, bez prethodnih analiza, javnih rasprava, dijaloga partnera i zainteresovanih strana.

“Ako preciznije pogledate karakter i sadržinu pojedinih zakonskih rješenja jasno možete doći do zaključka da su oni kreirani i uvršteni u skupštinsku proceduru sa ciljem da se partijama većine obezbijedi ozbiljna institucionalna prednost kroz partijsko zapošljavanje i razne vrste socijalnih davanja”, upozorava Anđušić.

Kad su u pitanju izmjene i dopune Zakona o unutrašnjim poslovima, Anđušić pojašnjava da se njima narušava i kompromituje cjelokupni službenički sistem koji je godinama pažljivo normiran uz podršku Evropske komisije.

“Ovim izmjenama se daje potpuna samostalnost i neograničena diskrecija Ministarstvu unutrašnjih poslova kod zapošljavanja policijskih službenika. Prema svim dosadašnjim propisima, zapošljavanje policijskih službenika sprovodilo se kao za sve ostale službenike preko Uprave za ljudske resurse. Ovo omogućava situaciju da se na ovaj način izlazi iz službeničkog sistema, da oni sami objavljuju pozive, testiraju kandidate i vrše zapošljavanje. U obrazloženju ovog rješenja navodi se da je potrebno hitno popuniti nedostajući kadar, sa više od 1.000 službenika. U ovom procesu ministar će biti ključna ličnost jer se zapošljavanje u Upravi policije ne može obaviti bez njegove saglasnosti. Dodatno, sva ova zapošljavanja prema prijedlogu ovih izmjena mogu se realizovati i bez kadrovskog plana. Ovakav prijedlog otvara vrata velikim zloupotrebama i direktnom političkom uticaju kod zapošljavanja policijskih službenika”, objašnjava Anđušić.

Planirane izmjene i dopune Zakona o razvojnoj banci podrazumijevaju dodatna izdvajanja od više od 90 miliona eura čime se, navodi Anđušić, otvara prostor za ozbiljne aktivnosti po pitanju zapošljavanja velikog broja ljudi i raspolaganje ozbiljnim budžetima usred izborne kampanje.

“Mislim da pojašnjenje karaktera samo ova dva zakonska rješenja dovoljno govori o kakvim naumima se radi i šta je zapravo cilj svega “, poručio je on.

Da sazivanje dvije vanredne sjednice u istom danu, suprotno dogovoru sa Kolegijuma, po ko zna koji put, pokazuje političku bahatost parlamentarne većine koja je sada proširena sa novim konstituentima, smatra i poslanik Socijademokrata Boris Mugoša.

“Predlaganje važnih sistemskih zakona zaobilazeći javnu raspravu, i to zakona koji se tiču raspolaganja državnom imovinom, formiranja novog državnog subjekta, kojima se prave izuzeci u dijelu javnih nabavki i zapošljavanja od standardnih zakonom definisanih procedura, uz nepristojno uvođenje novih rukovodećih pozicija u Skupštini i Vladi, pokazuju ponovo svu besmislenost papagajisanja floskula većine o njihovom evropskom karakteru”, naveo je Mugoša u izjavi za Pobjedu.

On zaključuje da će ovako skrojena većina proći, ali i da će posljedice nakaradnih zakonskih rješenja biti veoma ozbiljne.

Zakonodavni odbor dan uoči vanrednog zasijedanja

U susret vanrednim zasijedanjima Skupštine, za 15. avgust zakazana je sjednica Zakonodavnog odbora na kojoj će biti razmatran veći dio dokumenata.

Članovi ovog radnog tijela razmatraće devet tačaka, prije svega izmjene skupštinskog Poslovnika na osnovu kojeg će, prema najavama predsjednika Skupštine Andrije Mandića, za četvrtog potpredsjednika biti biran Mirsad Nurković iz Bošnjačke stranke.

Razmatraće i izmjene i dopune Zakona o unutrašnjim poslovima, za koje je na plenumu predloženo usvajanje po hitnom postupku. S obzirom da se ovim promjenama omogućava da u Upravi policije 1.445 zaposlenih dobije stalno radno mjesto, za očekivati je da će do lokalnih izbora u Gusinju, Kotoru i Podgorici tokom septembra, dio ovih pozicija biti popunjen.

Izmjene čak pet zakona – o koncesijama, o korišćenju energije iz obnovljivih izvora, o korišćenju energije iz obnovljivih izvora, o energetici i o javnim nabavkama – posljedica su usklađivanja sa direktivama Evropske unije na osnovu kojih će Crna Gora udio utrošene energije iz obnovljivih izvora do 2030. godine biti najmanje 50 odsto.

Predložen je još zakon o Razvojnoj banci Crne Gore koji dosadašnji Investiciono-razvojni fond transformiše u novu finansijsku instituciju, kako bi se „implementirali dodatni podsticaji konkurentnosti crnogorske privrede kroz intenziviranje pristupa grantovima dostupnim kroz EU fondove“, i „kreirali novi finansijski instrumenti po uzoru na državne razvojne banke u članicama EU“.

Konačno, izmjenama i dopunama Opšteg zakona o obrazovanju i vaspitanju mijenja se aktuelno rješenje „što je za posljedicu imalo da ti organi upravljanja ne izvršavaju pravosnažne sudske presude, kao i rješenja inspekcijskih organa“. Takođe su definisani kriterijumi za izbor direktora obrazovno-vaspitnih ustanova.