Daniela Gašparikova, stalna predstavnica UNDP-a u Crnoj Gori, istakla je da je to zabrinjavajuće jer se sistemi za prevenciju i zaštitu žena i djevojčica od nasilja suočavaju sa novim izazovima pandemije, a ekonomske poteškoće i nezaposlenost doprinose faktorima rizika koji podstiču rodno zasnovano nasilje, uključujući i femicid.
– Većinu femicida je moguće spriječiti. U Crnoj Gori i dalje ne postoji funkcionalan i integrisan sistem prikupljanja podataka o žrtvama i počiniocima nasilja nad ženama, zbog čega su UNDP i UN Women podržali formiranje regionalne inicijative Femicide Watch – kazala je Gašparikova.
Ona je apelovala na crnogorske institucije, medije i cjelokupno društvo da narednu godinu posvete borbi protiv nasilja nad ženama i djevojčicama.
Zamjenica ombudsmana Nerma Dobardžić ocijenila je da je nasilje nad ženama ukorijenjeno, a da se zbog posljednjih tragičnih događaja o njemu intenzivnije govori u javnosti.
– Društvena reakcija je definisala jasne zahtjeve – oštrije kazne za počinioce i bolji preventivni odgovor institucija. Ombudsman već neko vrijeme ukazuje da je u Crnoj Gori i dalje zabrinjavajuće prisutan fenomen nasilja – rekla je ona.
Istakla je da su dosadašnje kazne za nasilnike bile blage čime se nije slala dovoljno jasna poruka nulte tolerancije na nasilje nad ženama.
Aktivistkinja Dina Bajramspahić smatra da se u Crnoj Gori gaji toksični maskulinitet.
Preporučeno
– To nijesu svi muškarci. Toksični maskulinitet je skup osobina i ponašanja koji imaju za cilj da degradiraju žene i otjelotvore nasilje nad ženama. Niz je pojava koji ga prate – mizoginija, šovinizam, seksizam, kruto shvaćene rodne uloge, beskrupulozna individualnost, kompetitivnost koju muškarci gaje. Ni jedno od ovih ponašanja nije direktni uzročnik nasilja, ali zajedno stvaraju teren u kom je nasilje prirodna reakcija muškaraca. Nasilje nad ženama nije lični, već politički problem, koji politika može i mora da riješi- kazala je ona.
Video