Ovo je u razgovoru za Pobjedu ocijenila Nevenka Vuksanović, direktorica Centra za demokratiju i ljudska prava – CEDEM, u susret dvodnevnoj posjeti Ursule fon der Lajen našoj zemlji. Ona će se prvo sastati sa predsjednikom Crne Gore Jakovom Milatovićem, a zatim i sa premijerom Milojkom Spajićem. Za sjutra je najavljeno da će sa visokim crnogorskim zvaničnicima svečano otvoriti novi Nacionalni koordinacioni centar (NCC) Granične policije, što predstavlja važan korak u jačanju sistema integrisanog upravljanja granicom u Crnoj Gori.
Prema stavu Vuksanović, tokom boravka predsjednice EK trebalo bi da stignu dvije glavne poruke našoj zemlji.
“Prva je podrška, ohrabrenje da je Crna Gora trenutno najbliže članstvu i da je Brisel naš partner. Druga je upozorenje da taj položaj nije dat jednom zauvijek, da moramo pokazati političku zrelost i znanje da finiširamo proces, ali i vodimo političko pregovaranje na međunarodnom nivou. Posjeta dolazi uoči zasijedanja Savjeta EU 15. i 16. oktobra, na kojem će se razgovarati o bržem proširenju. Zato je ovo politički trenutak kada se od nas traži dokaz da smo spremni”, kazala je Vuksanović.
Upravo će unutrašnja politička stabilnost i sposobnost institucija da djeluju usaglašeno, smatra Vuksanović, biti od presudnog značaja za ostvarivanje cilja da Crna Gora do kraja godine zatvori preostalih 15 pregovaračkih poglavlja.
“To je danas ključno, možda i važnije od samih tehničkih uslova. U septembru smo vidjeli da se zastoj ne mora desiti zbog zakona, već zbog političkih gestova i blokade institucija. Zatvaranje preostalih poglavlja do kraja godine je vrlo zahtjevan cilj. Traži Skupštinu koja radi, Vladu koja koordinira i dvotrećinsku većinu za ustavne promjene, a to bez opozicije nije moguće. Zato poziv na koheziju nije protokolarna fraza. On je preduslov”, dodala je direktorica CEDEM-a.
Vuksanović je takođe ocijenila da politička elita deklarativno jeste svjesna značaja trenutka u kojem se Crna Gora nalazi, ali da to nije uvijek slučaj i u praksi.
Osvrćući se na nedavna dešavanja u Skupštini, kao i najavu dijela opozicije da neće učestvovati u dijalogu sa parlamentarnom većinom i Vladom, ona upozorava da bi političke podjele mogle usporiti evropski put.
“Deklarativno jeste, u praksi – ne uvijek. Vlast je zaobišla proceduru. Pitanje povjerenja predsjedniku Skupštine rješava se glasanjem, a ne izbjegavanjem sjednice. Opozicija ima pravo da reaguje, ali potpuni prekid saradnje, pa i oko ustavnih promjena, šteti prije svega evropskom putu Crne Gore. Problem je što ulazimo u predizbornu godinu. Tada partijski interes lako nadjača državni. Moja procjena je da blokada neće dugo trajati u punom obimu, jer je njena cijena visoka za sve. Ali je vjerovatno da će ponovo biti potreban signal ili posredovanje iz Brisela”, dodaje ona.
S druge strane, govoreći o činjenici da se Crna Gora našla među četiri države za koje EU razmatra izradu posebne „mape puta“, Vuksanović ocjenjuje da bi takav dokument predstavljao značajan iskorak, ali i dodatnu odgovornost za domaće institucije.
“To je prvi put da EU razmatra konkretne okvirne rokove i garanciju prijema ako se reforme sprovedu. Takav dokument bi precizno definisao šta se od nas očekuje i do kada. Važno je i to što bi obavezao države članice, a ne samo kandidata. Za Crnu Goru to znači veću predvidljivost, ali i veću odgovornost, jer će se svako kašnjenje jasno vidjeti”, kazala je Vuksanović.
Iako se u javnosti najveća pažnja trenutno posvećuje tehničkom zatvaranju pregovaračkih poglavlja, ona upozorava da bi nakon toga mogao uslijediti još osjetljiviji dio procesa, a to je ratifikacija pristupnog ugovora u državama članicama.
“Da, to je realan i najveći rizik. Pristupni ugovor moraju ratifikovati sve članice. U nekima, poput Francuske, jačaju snage skeptične prema proširenju i može se tražiti i referendum, a referendum je izgubljena bitka za nas. Na to se još nadovezuju otvorena bilateralna pitanja, prije svega sa Hrvatskom. Priprema zato mora početi odmah. To podrazumijeva rješavanje bilateralnih sporova prije završetka pregovora i aktivnu diplomatiju prema parlamentima i javnosti država članica. Plašim se da za tu aktivnu diplomatiju nećemo imati vremena, jer ćemo se zapravo dominantno aktivno baviti unutrašnjim političkim potezima”, zaključila je Vuksanović.
Preporučeno
U susret današnjem sastanku sa Fon der Lajen, predsjednik Milatović je poručio da njena posjeta dolazi u važnom trenutku za evropski put zemlje i u periodu pojačanih političkih i institucionalnih tenzija. On je podsjetio da je riječ o redovnoj godišnjoj posjeti predsjednice EK zemljama Zapadnog Balkana, tokom koje će, pored Crne Gore, posjetiti Albaniju, Kosovo i Sjevernu Makedoniju.















