Crna Gora je zatvaranjem još dva pregovaračka poglavlja sa Evropskom unijom – 16, koje se odnosi na poreze, i 22, koje obuhvata regionalnu politiku i koordinaciju strukturnih instrumenata – juče napravila novi korak ka završetku pristupnih pregovora.
Sa ukupno 25 privremeno zatvorenih od 33 poglavlja, država je ušla u završnicu procesa koji je počeo prije više od 14 godina, a čiji se najambiciozniji cilj sada mjeri mjesecima, a ne godinama.
EK dala “zeleno svjetlo”
Poruka iz Brisela nakon Međuvladine konferencije jeste da je završetak pregovora do kraja ove godine realan. Evropska komisija ocjenjuje da je Crna Gora ispunila sva mjerila za zatvaranje preostalih poglavlja, ali konačan tempo i dalje zavisi od saglasnosti država članica.
Evropska perspektiva Crne Gore nalazi se pred konkretnim vremenskim okvirom. No, između zatvaranja pregovaračkih poglavlja i punopravnog članstva postoji važna razlika – ona podrazumijeva završetak pregovora, usaglašavanje i potpisivanje pristupnog ugovora (što je najavljeno za jun), kao i njegovo ratifikovanje u svim državama članicama EU.
Crna Gora je zahtjev za članstvo u Evropskoj uniji podnijela u decembru 2008. godine, a status kandidata dobila dvije godine kasnije. Pristupni pregovori zvanično su otvoreni u junu 2012. godine, čime je država započela najzahtjevniju fazu evropskih integracija.
U pregovaračkom procesu otvorena su sva 33 poglavlja, a posebno važnim pokazao se napredak u oblastima vladavine prava, pravosuđa, borbe protiv korupcije i organizovanog kriminala, kao i reforme javne uprave.
Upravo su poglavlja 23 – Pravosuđe i temeljna prava i 24 – Pravda, sloboda i bezbjednost, od početka predstavljala ključni test spremnosti za članstvo. Njihov značaj prevazilazi formalno usklađivanje zakonodavstva, jer se kroz njih mjeri sposobnost institucija da obezbijede nezavisno pravosuđe, efikasnu borbu protiv korupcije i organizovanog kriminala, zaštitu ljudskih prava i funkcionisanje pravne države.
Ambasador EU Johan Satler rekao je nedavno da je Evropska komisija predložila državama članicama EU da ta dva poglavlja budu zatvorena.
Novi zamah pregovorima dala je i primjena revidirane metodologije proširenja, koja je Crnu Goru obuhvatila od 2021. godine.
Brisel (Foto: Pixabay)
Njome je dodatno naglašen značaj temeljnih reformi.
Šta donose nova zatvaranja?
Poglavlje 16 – Porezi odnosi se na usklađivanje poreskog sistema sa evropskim pravilima, uključujući indirektno oporezivanje, administrativnu saradnju i borbu protiv poreskih prevara.
Njegovo zatvaranje važno je za stvaranje predvidljivijeg poslovnog ambijenta, efikasniju naplatu poreza i smanjenje prostora za zloupotrebe. Za privredu i građane to bi trebalo da znači jasnija pravila i jednostavnije procedure, ali i snažniju kontrolu poreskih obaveza.
Poglavlje 22 – Regionalna politika i koordinacija strukturnih instrumenata odnosi se na sposobnost države da planira, upravlja i kontroliše korišćenje evropskih fondova namijenjenih smanjenju razvojnih razlika među regionima.
Kao što je poznato, članstvo u EU ne donosi samo pristup jedinstvenom tržištu već i mogućnost korišćenja značajnih sredstava iz evropskih kohezijskih i strukturnih fondova. Međutim, pristup tim sredstvima neće zavisiti samo od formalnog članstva. Država će morati da pokaže da ima dovoljno stručne administracije, kvalitetne projekte, efikasan sistem kontrole i sposobnost da novac koristi transparentno i u skladu sa evropskim pravilima.
Brisel ubrzava, ali prepreka ima
Posebnu težinu ovogodišnjem napretku daje činjenica da je tokom irskog predsjedavanja Savjetom EU zatvoreno devet poglavlja, što je najveći broj tokom jednog predsjedavanja od početka pregovora Crne Gore sa Unijom.
Evropska komesarka za proširenje Marta Kos poručila je da je Crna Gora ispunila uslove za zatvaranje preostalih poglavlja do kraja godine, ali i upozorila da posao još nije završen.
Tu su i sporovi Hrvatske i Crne Gore koji se odnose se na više pitanja iz zajedničke prošlosti i neriješenih međudržavnih odnosa, uključujući granicu, imovinska pitanja i odgovornost za ratne zločine.
Podgorica insistira na stavu da bilateralna pitanja ne bi trebalo da budu prepreka evropskom integracionom procesu, dok Zagreb poručuje da neriješena pitanja moraju biti dio razgovora prije članstva Crne Gore u Uniji.
Evropska komesarka Marta Kos izrazila je očekivanje da će dvije države uspjeti da riješe otvorena pitanja.
Potrebna široka podrška za reforme
Izazov će biti i očuvanje političke stabilnosti i kontinuiteta reformi. Evropska komisija je u ovogodišnjem izvještaju naglasila značaj širokog političkog konsenzusa i zajedničkog djelovanja institucija kako bi Crna Gora održala dostignuti tempo.
Ilustracija (Foto: Vlada Crne Gore)
Zato će naredni period pokazati da li država može da zadrži reformski zamah i izbjegne da se završnica pregovora pretvori u niz političkih i administrativnih kompromisa.
Preporučeno
Zatvaranje 25 poglavlja, uz pozitivnu ocjenu Evropske komisije o ispunjenosti završnih mjerila, predstavlja najkonkretniju potvrdu dosadašnjeg napretka.















