Prema njenim riječima, na ovoj Vladi je da odblokira proces, pokrene neke stvari i stavi ih na dnevni red.
„Samo se na evropskim vrijednostima i okviru može graditi naš dalji put, i ka EU, a na kraju krajeva mi ćemo se samo na taj način demokratizovati kao društvo, omogućiti normalno funkcionisanje naših institucija, donijeti kvalitativne promjene u društvo i omogućiti reformske procese“, ističe Zindović.Nekoliko scenarija
Podsjeća da su u izbornoj noći lideri nekih političkih partija potencirali „zajedničke vrijednosti“, te da je jedini put da se ujedinimo oko njih.
„Pri tome nije razrađeno šta su, a vjerujem da jesu evropske i da svi oni akteri, koji ne gaje takve vrijednosti i koji su evidentno na drugoj strani, prosto nisu prihvatljivi i ne mogu biti okosnica stabilne Vlade. Samo Vlada kojoj je cilj usvajanje demokratskih praksi, vrijednosti, pravila, normi i njihova afirmacija, koja ima jasno proevropsko određenje, istinski radi na tome i kojoj je to istinski prioritet, može biti i stabilna“, navodi naša sagovornica.
Ističe da i dalje ne znamo koji je scenario formiranja Vlade najrealističniji u ovom trenutku.
„Teorijski imamo nekoliko scenarija. Iz obraćanja lidera partija, konkretno PES, možemo naslutiti da poželjni partneri u ovom momentu nisu ni DPS, ni GP URA… Ne bih rekla da bi ta Vlada bila toliko stabilna. Evidentno je da to nije najpovoljnjii mogući scenario, jer opet ulazimo u zamku da imamo tek 41 poslanika ili nešto više od toga. Ne mislim da je to dugoročno rješenje i ne donosi bilo kakvu suštinsku promjenu i pomak u odnosu na neke ranije periode. Znamo da nam takva većina neće donijeti suštinske promjene, prije svega, kada je riječ o pravosuđu“, kaže Zindović.
Prema njenim riječima, trenutno u javnosti postoji argument da bi najstabilnija Vlada bila ona u kojoj bi DPS bio prihvatljiv.
„Brojčano gledano ta Vlada bi bila dosta stabilnija, u odnosu na druge potencijalne koalicije. Na osnovu javnih obraćanja, konkretno lidera PES-a Milojka Spajića, ne mislim da je to u ovom momentu realan scenario. Ipak, vidjećemo, tek smo izašli iz izborne noći“, kaže Zindović.
„Apsolutni prioritet mora biti pravosuđe“
Ističe da postoji gotovo apsolutan konsenzus, makar u deklarativnom zalaganju za evropske integracije i vrijednosti na crnogorskoj politčkoj sceni.
„Kada, međutim, dođemo do momenta da se suštinski treba posvetiti reformama i jasno se odrediti prema nekim stvarima, vidimo mimoilaženje među partijama. Ono što se mora naći na listi prioriteta je, prije svega, obezbjeđivanje normalnog funkcionisanja institucija sistema. Ono što se nama konstantno zamjera i što je boljka su poglavlja 23 i 24. Ključna je deblokada u pravosuđu i naimenovanje nosilaca pravosudnih funkcija. To je jedini način na koji bismo uspjeli da dobijemo završna mjerila za ta dva poglavlja i konačno odblokiramo proces EU pregovora. Apsolutni prioritet mora biti pravosuđe, konstruktivan pristup, konsenzus, makar minimalan oko ključnih postavljenja“,ona.
„Više niko nije u poziciji da sam vodi politiku“
Zindović ukazuje da je iz godine u godinu, iz izbora u izbore, došlo do pomjeranja na crnogorskoj političkoj sceni.
„Više niko nije u poziciji da sam vodi politiku i da su svi jedni drugima potrebni…Dijalog je potreban zarad boljitka cijelog društva i to je jedini način na koji možemo pokrenuti stvari sa mrtve tačke. Mislim da i njima to polako postaje jasno, jer na to ih opominju i birači, građani. To je ono što oni zahtijevaju. Vrijeme je da, pogotovo u parlamentu, obezbijedimo jednu vrstu takve istinske posvećenosti i podrške svim ovim pitanjima, jer jedino na taj način ćemo obezbjeđivanjem stabilnije većine moći da odblokiramo proces“, ističe Zindović.
„Milatović da kaže na osnovu kojih istraživanja je kazao da 60 odsto građana podržava OB“
Komentarišući izjavu predsjednika Crne Gore Jakova Milatovića da 60 odsto građana podržava Otvoreni Balkan, ona je kazala da treba biti oprezan sa javnim istupanjima.
Preporučeno
„Nemamo nikakvo utemeljenje, niti se pozvao na izvor…Ako posjeduje takvu informaciju, valjalo bi da javnost sazna koje su to analize, ko ih je radio, da bismo mogli da povedemo otvoreniju raspravu o tome… Mislim da je u ovom momentu javnost uskraćena za dosta informacija. Predsjednik bi valjalo da kaže na osnovu kojih istraživanja je utemeljio svoje procjene, jer je riječ o ozviljim pitanjima“, rekla je Zindović i podsjetila na istraživanje CGO, koje ukazuje da građani nemaju dovoljno informacija o konceptu Otvorenog Balkana i da shodno tome ne mogu da donesu odluku da li bi podržali ili ne.
Video