„Zavisnost od ruskih energenata dosljedno ćemo svesti na nulu, zauvijek“, rekla je Berbokova na zajedničkoj konferenciji za medije sa kolegom Dmitrom Kulebom.
Njemačka je do sada dominantno zavisila od ruskog gasa, a Rusija je „agresor“ koji ne poštuje nikakva pravila i čini ratne zločine, rekla je ministarka.
Ona je odala priznanje Ukrajini zbog hrabre odbrane od ruskog napada, upozorivši da iako je Kijev slobodan, rat nije gotov.
„Neki projektil može da pogodi bilo koju tačku u ovoj zemlji“, rekla je Berbokova, ponovo obećavši da Njemačka stoji na strani Ukrajine.
Ona je rekla da i njemačka ambasada u Kijevu od utorka ponovo radi, mada sa minimalnim osobljem i samo na urgentnim poslovima.
Istovremeno je najavila početak obuke ukrajinskih vojnika na nemačkoj samohodnoj haubici 2000. To teško artiljerijsko oružje zajednički ove nedjelje dostavljaju Njemačka i Holandija.
Dalje, njemačke firme sa ukrajinskom stranom rade na razvoju „najsavremenijih sistema za zaštitu gradova od budućih napada,“ rekla je Berbokova.
„Nastavljamo da dugoročno podržavamo evropsku, slobodnu Ukrajinu. Humanitarno, finansijski, ekonomski, tehnološki, politički i energetski.“
Berbokovu je nešto kasnije primio i predsjednik Volodimir Zelenski, iskazavši zahvalnost Njemačkoj za podršku. Ta solidarnost Ukrajini mnogo znači, naveo je Zelenski u video poruci koju je objavila njegova administracija.
Berbokova je prva predstavnica njemačke vlade u poseti Kijevu od početka rata.
Vidno uzrujana prizorima razaranja, posebno u predgrađu Buča, mjestu u kom je po povlačenju ruske vojske otkriveno oko 400 leševa stanovnika, među njima mnogih ruku vezanih iza leđa, ona je zatražila da odgovorni za zločine budu privedeni pravdi.
U Berlinu, kancelar Olaf Šolc (Scholz) je saopštio da je njena posjeta „dobar osnov za dalju saradnju.“ Njegova vlada je dugo bila meta kritike ukrajinskih funkcionera, ali i pojedinih saveznika, zbog spore odluke o isporuci teškog naoružanja toj zemlji.
Prošlog mjeseca, Ukrajina je čak uskratila gostoprimstvo predsjedniku Njemačke Frank-Valteru Štajnmajera, što je izazvalo žestoke reakcije u Berlinu.
Šolc nije odgovorio na pitanje namjerava li i on u skorijoj budućnosti da posjeti Kijev.
Analena Berbok je obećala u predgrađu Kijeva Buči da će Ukrajina dobiti podršku za rasvjetljavanje ratnih zločina za vrijeme ruske agresije.
Žrtvama dugujemo ne samo saosjećanje već da učinioci odgovaraju, rekla je Berbokova. „To ćemo da uradimo kao međunarodna zajednica. Ovdje, u Buči, to možemo i moramo da obećamo.“
Berbokova je, pošto je u jednoj crkvi zapalila svijeću, rekla da neko može pomisliti da je to obična crkva. Ali je riječ o mjestu gdje su se dogodili „najgori zločini koji mogu da se zamisle“. Najveća želja ljudi u Ukrajini je da svijetu bude jasno kakvih je bilo zločina i kolika je bol.
Bol ne može niko da otkloni, „ali možemo da se pobrinemo za pravdu“, rekla je Berbokova. „Mali doprinos“ je istražiti „ratne zločine, zločine protiv čovječnosti“. Međunarodna zajednica treba da prikupi dokaze, da učinioci odgovaraju. „Te žrtve smo mogli da budemo i mi.“
Jedna bomba, rekla je, pala je direktno na prodavnicu, a u crkvi se mogu vidjeti slike ljudi koji su radili što i svako – ustali i otišli u kupovinu, a onda su ih hladnokrvno ubili. U pratnji njemačke ministarke bila je ukrajinska generalna tužiteljka Irina Venediktova.
Berbokova treba ponovo da otvori njemačku ambasadu u Kijevu, koja je zatvorena od sredine februara. Poslednji službenici ambasade otputovali su u Poljsku 25. februara i nastavili da rade delom odatle, a dijelom iz Berlina.
Njemačka je jedna od posljednjih zapadnih zemalja koja je najavila ponovno otvaranje svoje ambasade u Kijevu.
Preporučeno
U nedjelju su SAD i Kanada najavile povratak osoblja. Prije toga su u Kijevu već ponovo otvorena predstavništva Evropske unije, Francuske, Italije, Velike Britanije, Austrije i drugih zemalja.
Video