Video
Znak da s teško narušenim američko-ruskim odnosima opet ide u nabolje, ruski predsjednik je spomenuo već na samom početku svoje konferencije za novinare. Obje zemlje će u sledećim danima da vrate ambasadore na svoje pozicije. Putin je ruskog ambasadora povukao iz Vašingtona nakon što ga je Džozef Bajden u jednom intervjuu nazvao „ubicom“ (killer) koji uklanja opozicione političare. Nakon toga je Bijela kuća uradila isto sa svojim ambasadorom u Moskvi.
Očigledno je da su dva predsjednika prilikom svog susreta u Ženevi odlučili da poprave odnose između dvije nuklearne sile. „U njegovim očima sam vidio tračak nade“, rekao je Putin komentarišući svog sagovornika. I još je dodao: američki predsjednik je veoma iskusan, uravnotežen i profesionalan.
„Mi govorimo istim jezikom. To međutim ne znači da gledamo jedan drugom duboko u oči, pronalazimo srodnu dušu ili da se kunemo u vječnu ljubav“, spustio je loptu Putin istovremeno.
Pozitivan ton, ali bez iznenađenja
Američki predsjednik Bajden je na odvojenoj konferenciji za novinare bio nešto trezveniji. „Povjerenje? Ne radi se tu o povjerenju, nego o interesima i provjeri sopstvenih interesa“, kaže Bajden.
„Nisam baš siguran da će Putin promijeniti svoje ponašanje“, rekao je američki predsjednik, ali je i dodao: „Bilo je važno lično se sresti. Atmosfera susreta bila je pozitivna i bez uzajamnih optužbi.“
Strateški dijalog bi trebalo da počne
Za Amerikance, najvažniji rezultat susreta jeste dogovor oko početka strateškog dijaloga koji bi trebalo da se okonča pregovorima o kontroli naoružanja. „Važno je da postoji međusobna komunikacija kako bi se izbjegla neželjena eskalacija sukoba“, rekao je Bajden.
SAD i Rusija su, kako kaže Putin, odgovorne za globalnu stratešku stabilnost, zbog toga što se radi o najvećim atomskim silama na svijetu. On je pohvalio činjenicu da je Bajden, odmah nakon preuzimanja funkcije u januaru ove godine, sporazum „Novi START“ (New START) produžio za pet godina.
To, smatra Putin, objema stranama omogućava pregovore oko kontrole naoružanja. „Za tri do šest mjeseci svešćemo bilans uspjeha današnjih razgovora“, rekao je Bajden pred novinarima.
Svađa oko ljudskih prava i opozicionih političara
Ali potpuno suprotna gledišta dvije strane imaju kada je riječ o kršenju ljudskih prava, pritiska na opozicione političare ili hapšenja Putinovog oponenta Alekseja Navaljnog. Bajden je rekao da je iskoristio ovaj samit kako bi svom sagovorniku dao do znanja da će se on uvijek zauzimati za zaštitu ljudskih prava i da će o tome jasno i glasno da govori. „To i ne može drugačije, jer je to dio našeg stava“, rekao je Bajden.
I oko sukoba u Ukrajini, gdje Rusija pomaže separatistima i gdje je anektirala poluostrvo Krim, dvije delegacije razmijenile su svoje dijametralno suprotne stavove, bez naznake približavanja. Putin je pak napao SAD da indirektno raspiruju sukob u Ukrajini, te da krše ljudska prava u Iraku, Avganistanu i zalivu Gvantanamo.
Putin je takođe američke nevladine organizacije optužio da pokušavaju da oslabe Rusiju. On je još jednom ponovio da se odnosi Rusije i SAD nalaze na najnižoj tački, a da za to nije kriva Rusija.
Bajden je te optužbe, na pitanje novinara, okarakterisao kao „smiješne“. „Ugled Rusije u svijetu pada i Putin je toga i te kako svjestan“, zaključio je Bajden.
Radna grupa za rješavanje problema kibernetičkih napada
Oba predsjednika razgovarala su i o kibernetičkim napadima koji su usmjereni protiv američkih objekata i koji služe ucjeni. Putin je odbacio sve optužbe prema kojima ti napadi dolaze iz Rusije ili iza kojih bi čak navodno trebalo da stoji ruska vlada.
„Rusija je uvijek sarađivala s američkim istražnim organima kada su u pitanju kibernetički napadi“, rekao je Putin i dodao da se radi o „globalnom fenomenu“. On je istovremeno optužio američku stranu da nikada nije odgovorila na ruske upite o mogućim kibernetičkim napadima na rusku infrastrukturu koji su dolazili iz Amerike.
Bajden je kod teme kibernetičkih napada bio vrlo jasan izrekavši skrivenu prijetnju: on je ruskoj strani predao spisak sa 16 životno važnih područja u SAD koji ne smiju da budu napadnuti ucjenjivačkim softverom. Ako se to ipak dogodi, SAD će, zaprijetio je Bajden, uzvratiti „na odgovarajući način“.
Bajden je ostavio otvorenim kako bi ta odmazda trebalo da izgleda. „On (Putin) zna da mi to možemo“, dvosmisleno je rekao američki predsjednik. Ali obje strane su ipak postigle dogovor o formiranju radne grupe koja bi se bavila kibernetičkim napadima.
Neuporedivo s Helsinkijem i 2018.
Američka strana je ta koja je insistirala na odvojenim konferencijama za novinare nakon susreta. Vladimir Putin pristao je da kao prvi odgovara na pitanja svjetskih medija i to je trajalo više od jednog sata.
To je Bajdenu omogućilo da reaguje na ono što je Putin govorio. U svakom slučaju, Vašington je htio da izbjegne nastup kao prije tri godine u Helsinkiju, kada je Putin tadašnjeg predsjednika Donalda Trampa, koji se pokazao kao potpuno nedorastao takvim izazovima, pred svjetskim medijima gotovo ponizio. Ovoga puta Putin je poredeći dva predsjednika uz osmjeh rekao: „On je potpuno drugačiji od Trampa“.
Tada su Putin i Tramp razgovarali potpuno sami, samo s jednim prevodiocem. Protokol nije vodio niko. O čemu su zaista pričali, do dan-danas je ostala tajna. U sjećanju je ostala izjava Trampa nakon susreta da više vjeruje Putinu nego sopstvenim tajnim službama. Tramp je zaključio da se Rusija nije miješala u američke izbore, na što Bajden gleda potpuno drugačije.
Ovoga puta predsjednici tokom razgovora u Ženevi nisu bili sami, već su tu bili i ministri, savjetnici i stručnjaci. Obje strane su, potvrdio je predsjednik Putin, dogovorile formiranje mnogih radnih grupa na ekspertskom nivou kako bi se započelo s razgovorima o čitavom nizu problema koji opterećuju odnose dvije supersile.
„Amerika je ponovo tu“
Na kraju svoje konferencije za novinare Džozef Bajden je sveo pozitivan bilans svoje jednonedjeljne turneje po Evropi i četiri samita s demokratskim partnerima i ruskim predsjednikom na koga gleda kao na autokratskog protivnika. „Amerika je ponovo tu. Mi smo uz naše saveznike i postavljamo jasne temelje za odnose s Rusijom“.
Preporučeno
Bajden je naglasio da mu je postalo jasno da Rusija ne želi novi Hladni rat. “Kod sukoba su tu i zajednički interesi”, rekao je Bajden i ukazao pritom na činjenicu da, kad je u pitanju konkurencija prema Kini, Rusija s tom zemljom ima dugu zajedničku granicu.
