Video
Do sastanka dolazi nakon što je Vitkof u utorak u Moskvi proveo skoro pet sati sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom, u pregovorima za koje je Kremlj saopštio da nijesu donijeli „nikakav kompromis” o okončanju rata u Ukrajini.
Predsjednik SAD-a Donald Tramp rekao je da su razgovori – kojima je prisustvovao i njegov zet Džerid Kušner – bili „prilično dobri”, ali je dodao da je prerano reći šta će se desiti jer „za tango je potrebno dvoje”.
Ukrajinski ministar spoljnih poslova Andrij Sibihija rekao je da Rusija mora „okončati krvoproliće” i optužio Putina da „gubi vrijeme cijelom svijetu”.
Na pitanje novinara da li Vitkof i Kušner vjeruju da Putin zaista želi da okonča rat, Tramp je rekao: „[Putin] bi želio da završi rat. Takav je bio njihov utisak.”
Ranije u srijedu, Zelenski je rekao da će do sastanka američkih i ukrajinskih pregovarača doći „u narednim danima”.
U objavi na platformi X, Zelenski je naveo: „Sada cijeli svijet jasno osjeća da postoji stvarna prilika da se rat okonča.”
Ali je dodao da pregovori moraju biti „potkrijepljeni pritiskom na Rusiju”.
Američko-ruski razgovori u Kremlju uslijedili su nakon dana američkih sastanaka sa ukrajinskim i evropskim liderima, pošto su se pojavile zabrinutosti da je nacrt mirovnog sporazuma previše naklonjen ruskim zahtjevima.
„Neki od američkih prijedloga izgledaju manje-više prihvatljivo, mada ih treba dalje razmatrati”, rekao je Ušakov, dodajući da su drugi prijedlozi bili otvoreno kritikovani od strane ruskog lidera.
Iako Ušakov nije iznio detalje, najmanje dvije velike tačke sporenja ostaju između Moskve i Kijeva – sudbina ukrajinske teritorije koju su zauzele ruske snage i bezbjednosne garancije za Ukrajinu.
Putin i Jurij Ušakov učestvovali su u skoro petosatnim razgovorima sa specijalnim izaslanikom SAD-a Stivom Vitkofom i Džeridom Kušnerom u utorak.
Kijev i njegovi evropski partneri smatraju da bi, čak i u slučaju mirovnog sporazuma, najefikasniji način da se Rusija odvrati od budućih napada bio prijem Ukrajine u NATO.
Rusija se tome žestoko protivi, a i Tramp je više puta naglasio da nema namjeru da dozvoli prijem Kijeva u Alijansu.
Iz Kremlja je u srijedu saopšteno da je pitanje mogućeg ulaska Ukrajine u NATO bilo „ključna tema” razgovora u Moskvi.
Ušakov, visoki savjetnik za spoljnu politiku, nagovijestio je da je ruska pregovaračka pozicija ojačana zahvaljujući nedavnim uspjesima na ratištu.
Ruski vojnici su „pomogli da procjene naših stranih partnera o putevima do mirovnog sporazuma postanu primjerenije”, rekao je.
Uoči posjete američke delegacije Kremlju, Putin je snimljen u vojnoj uniformi u ruskom komandnom punktu, gdje su ga komandanti informisali o navodnom zauzimanju ključnog strateškog grada Pokrovska, na istoku Ukrajine, kao i drugih obližnjih naselja.
Borbe u Pokrovsku se nastavljaju i ruske snage ne kontrolišu cijeli grad, ali ruski zvaničnici očigledno smatraju da je njihova poruka o vojnim uspjesima doprla do SAD-a.
Ruske snage ostvarile su određene postepene napretke na istoku i izgleda da su pojačale svoju kampanju posljednjih nedjelja. Prema analizi AFP-a zasnovanoj na podacima Instituta za proučavanje rata (ISW) sa sjedištem u SAD-u, one su u novembru zauzele oko 701 km² ukrajinske teritorije, a sada kontrolišu 19,3% teritorije Ukrajine.
Kremlj je u srijedu saopštio da je Putin spreman da se sastaje sa Amerikancima „onoliko puta koliko bude potrebno”.
Ali dok rusko-američki odnosi djeluju nešto srdačnije, jaz između Moskve i Evrope se produbljuje.
Preporučeno
Putin je optužio Evropu da sabotira odnose Rusije i SAD-a, da iznosi zahtjeve koje Moskva ne može prihvatiti i da blokira mirovni proces. Neposredno prije susreta sa Vitkofom i Kušnerom, Putin je na jednom forumu u Moskvi rekao da, iako ne želi sukob sa Evropom, „spreman je za rat”.
