Video
U prorežimskim medijima ističe se da je osnovni smisao i cilj predsjednika Srbije u susretu sa predsjednikom Ruske Federacije, da ga zamoli da smanji cijenu gasa Srbiji, uz isticanje da tu “privilegiju” imaju za sada samo Kina i Bjelorusija.
Činjenica je, međutim, da Vučićeva posjeta slijedi nakon što je grupa američkih kongresmena, prije dvije nedjelje, zatražila od predsjednika SAD da razmotri uvođenje sankcija onima koji destabilizuju Zapadni Balkan i optužila predsjednika Srbije Aleksandra Vučića da je produbio korupciju i da vrši pritisak na medije.
“Posjeta predsjednika Vučića Rusiji vjerovatno je i reakcija na američku diplomatsku inicijativu za koju još ne znamo kakav će biti njen epilog. Kao što Putin djeluje preko Aleksandra Lukašenka, predsjednika Bjelorusije, koji je na BBC rekao da “Zapad duguje istoku za žrtve koje su imali u Drugom svjetskom ratu”, tako su i Srbija i njen predsjednik u funkciji slične ucjenjivačke politike – kaže za Danas Sonja Biserko, predsjednica Helsinškog odbora za ljudska prava u Srbiji.
Imajući u vidu ocjene o karakteru vlasti Aleksandra Vučića, koji se prepoznaje kao autoritaran i sličan drugim diktatorskim i autoritarnim režimima, poput onog u Rusiji, Sonja Biserko ističe da ne bi bilo iznenađenje da raznim mahinacijama predsjednik Srbije, obezbjedi sebi još nekoliko mandata na funkciji predsjednika, kao što je to prošle godine učinio Vladimir Putin.
Ustavne promjene, usvojene prošle godine u Rusiji, dale su Putinu mogućnost da ostane na vlasti do 2036. godine. To se dogodilo poslije održavanja nacionalnog referenduma o izmjeni ruskog ustava koji je omogućio predsjedniku Putinu da se ponovo kandiduje za još dva šestogodišnja predsjednička mandata.
U Srbiji je trenutno u toku usvajanje novog zakona o referendumu a najavljena je i promjena Ustava.
– Činjenica je da Srbija ne pokazuje spremnost da se reformiše, mada dobija pozitivne izvještaje preko mađarskog komesara za proširenje. Beograd se izvještio u balansiranju izmedju četiri stuba i očigledno nema namjeru da promijeni trend koji je već duboko krenuo ka autoritarnosti. Ne bi bilo iznenađenje da raznim mahinacijama predsjednik Srbije, Aleksandar Vučić, obezbjedi sebi još nekoliko mandata. Nažalost, Srbija nema alternativu koja je sposobna da motiviše građane za drugačiju Srbiju – kaže Sonja Biserko.
Kako dodaje, Srbija je najpodložnija uticaju Rusije u regionu.
“Istorijski gledano, Balkan je uvijek bio u fokusu ruske politike. Geopolitički vakuum koji je Jugoslavija kao „jedinstven faktor ravnoteže“ ostavila iza sebe je tokom posljednjih tridesetih godina popunjavan u tri faze. Odmah nakon 90tih, SAD su popunile geopolitički prostor u istočnoj Evropi i na Balkanu, te je time preuzeo ulogu „strategijskog regulatora“. Međutim, dominacija SAD je postepeno dovedena u pitanje i balkanski prostor postepeno, djelomično preko Srbije, preuzima Rusija a posljednjih nekoliko godina Turska i Kina. To je dovelo u pitanje evroatlantsku strukturu Balkana koja je nakon ratova i potpisanih mirovnih sporazuma (Erdutski sporazum, Dejtonski sporazum, Rezolucija 1244, Ohridski sporazum, Kačanski sporazum) uspostavljena počev od 2003. godine kada je EU na samitu u Solunu otvorila mogućnost da sve balkanske zemlje mogu postati članice EU” ističe Biserko.
Prema njenim riječima, NATO intervencije u BiH i na Kosovu su slomile vojnu nadmoć Srbije na Balkanu čime je uspostavljena ravnoteža i postepena kontrola NATO nad regionom.
U međuvremenu, ističe Biserko, većina zemalja su postale članice NATO, dok Rusija preko Srbije opstruira članstvo BiH ali i Kosova.
Preporučeno
“Međutim, na Kosovu i BiH stacionirane su međunarodne vojne snage KFOR i EUFOR, a i Srbija ima veoma razvijene odnose sa NATO kroz Partnerstvo za mir. Međunarodni kontekst se u međuvremenu promijenio, SAD i EU su se dezangažovale na Balkanu i time omogućile brz i lak prodor Rusije a zatim i Kine i Turske na Balkan. Kada je riječ o Rusiji, Srbija i RS su njen glavni oslonac mada je duboko finabsijski ušla i u Hrvatsku, Bosnu i Crnu Goru. Rusija ruši EU i njene vrijednosti na sve moguće načine – preko Balkana, istočne Evrope i baltičkih zemalja”, zaključuje Sonja Biserko za Danas.
