Video
Globalna poslovna aktivnost dostigla je najviši nivo u posljednjih 27 mjeseci u avgustu, dok je globalni kompozitni PMI porastao peti mjesec zaredom. Naslovni podaci o rastu BDP-a takođe su ostali izuzetno čvrsti u drugom kvartalu: SAD su zabilježile rast od 1,5% na godišnjem nivou, dok su eurozona i Ujedinjeno Kraljevstvo porasli za 0,4% u odnosu na prethodni kvartal. Nekoliko ekonomija u razvoju, uključujući Indiju i Indoneziju, takođe je nastavilo da ostvaruje bolje rezultate od očekivanih. MMF procjenjuje da se globalni rast sada stabilizovao na oko 3% u 2026. godini, prije nego što ubrza na 3,4% u 2027, prenosi WEF.
Globalni trgovinski i investicioni tokovi takođe se pokazuju otpornijim nego što se očekivalo. Globalne direktne strane investicije (FDI) bile su 42% veće nego godinu ranije u prvom kvartalu, dok je snažna trgovina elektronikom povezana s vještačkom inteligencijom pomogla da se ublaži početni negativni uticaj sukoba na Bliskom istoku.
Šta zaista pokreće globalni rast?
Međutim, kada se pogledaju podaci ispod nivoa agregata, vidi se da se rast oslanja na iznenađujuće usku osnovu.
MMF-ova analiza pokazuje da je veliki dio nedavnog ubrzanja bio koncentrisan u ekonomijama koje su tijesno povezane s lancima vrijednosti vještačke inteligencije i tehnologije: četiri najveća izvoznika AI hardvera ostvarila su u prvom kvartalu prosječno 4,4 procentna poena brži rast od prvobitno projektovanog, dok je ostatak svijeta zabilježio blago slabiji rezultat od očekivanog.
To ukazuje na sve neujednačenije globalne izglede, pri čemu izvoznici energije i ekonomije povezane s tehnologijom imaju snažniji zamah, dok se druge suočavaju sa slabijim rastom i većom izloženošću geoeokonomskim, političkim i tehnološkim neizvjesnostima.
Rast je sve više koncentrisan i po sektorima. Rastuća ulaganja u AI i odbranu daju snažan podsticaj pojedinim djelovima ekonomije, pri čemu su visokotehnološke i aktivnosti povezane s vještačkom inteligencijom generisale gotovo polovinu rasta BDP-a američkog privatnog sektora tokom protekle godine, prema podacima S&P Globala. Nagli rast potražnje za AI hardverom takođe je činio više od 70% rasta azijskog izvoza do jula 2026. godine.
Investicije se takođe koncentrišu u mnogim od istih oblasti: strateški sektori – uključujući poluprovodnike, AI infrastrukturu, centre za obradu podataka i kritične minerale – privukli su 44% najavljenih globalnih greenfield investicija u 2025. godini, u odnosu na 16% u 2020. godini, dok je vrijednost projekata u većini drugih sektora opala.
Visoke cijene imovine pružile su dodatni jastuk protiv šokova, podržavajući finansijske uslove i podstičući potrošnju imućnijih domaćinstava.
Van ovih džepova snage, međutim, otpornost može izgledati mnogo neujednačenije. Snaga kineskog izvoza i dalje je u kontrastu sa anemičnom potrošnjom i padom ulaganja u osnovna sredstva. Širom tržišta u razvoju, poslovno povjerenje je u julu palo gotovo na rekordno nizak nivo. Rast uslužnog sektora u ekonomijama u razvoju naročito je usporio na najniži nivo od decembra 2022. godine, jer su viši troškovi energije, hrane i života nastavili da pritiskaju potrošače.
Šta bi sljedeće moglo da testira globalnu otpornost?
AI procjene vrijednosti i pritisak na bilanse: Finansijska tržišta su krajem jula izbrisala više od 1 biliona dolara vrijednosti akcija proizvođača čipova, zbog sumnji u opravdanost njihovih visokih procjena. Ispod tih tržišnih potresa, međutim, rastu i pritisci na finansiranje: očekuje se da će šest najvećih hiperskalera ostvariti negativan slobodni operativni novčani tok u 2026. i 2027. godini, dok bi kapitalna ulaganja u AI infrastrukturu mogla dostići 1,3 biliona dolara do 2027. godine. U međuvremenu, vanbilansne obaveze velikih hiperskalera i proizvođača čipova već su dostigle 3,1 bilion dolara, dok sve izraženije kružno finansiranje povećava rizik od šireg prelijevanja problema u slučaju tržišne korekcije.
Razdvajanje tržišta rada: Tehnološki intenzivan rast možda slabi tradicionalnu vezu između rasta proizvodnje i stvaranja novih radnih mjesta. Udio rada u američkom outputu pao je na 52,8% u drugom kvartalu, što je najniži nivo od 1947. godine. U zemljama OECD-a zaposlenost je ostala visoka, ali je rast broja radnih mjesta stagnirao, dok je rast realnih zarada usporio. U budućnosti bi AI mogao otvoriti nove mogućnosti za rast produktivnosti, naročito u zemljama u razvoju, ali istovremeno učiniti rast manje zavisnim od zapošljavanja tamo gdje se tehnologija najbrže usvaja.
Nagomilavanje šokova u realnoj ekonomiji: Globalne cijene hrane porasle su u avgustu na najviši nivo od kraja 2022. godine, dok geopolitički konflikti i klimatski ekstremi direktno opterećuju ključne sirovine. Nastavak zatvaranja Ormuškog moreuza prijeti da dovede do pada globalne potražnje za naftom od 1,6 miliona barela dnevno u 2026. godini, uz smanjenje globalnih zaliha za 410 miliona barela i gotovo 10% pada obima robne trgovine Bliskog istoka u prvom kvartalu. Klimatski rizik mogao bi dodatno pojačati cjenovne šokove. Ujedinjene nacije upozoravaju da bi ovogodišnji „superveliki“ El Ninjo mogao postati najjači ikada zabilježen. Njegov ekonomski trošak mogao bi dostići 1 bilion dolara u prvoj godini i najmanje 7,2 biliona dolara tokom šest godina.
Sužavanje fiskalnog prostora: Vlade aktivno intervenišu kako bi obezbijedile lance snabdijevanja za odbranu, tehnološku konkurentnost i pristup ključnim sirovinama. Vašington je u avgustu najavio 3 milijarde dolara novih ulaganja u kritične minerale i baterije, dok je Evropska komisija u julu predložila pet novih zajedničkih projekata u oblasti odbrane u okviru plana Readiness 2030. Međutim, finansiranje ovog fiskalnog tereta postaje sve skuplje: prinos na 30-godišnje američke državne obveznice premašio je 5,3% 18. avgusta, dok je globalna rasprodaja obveznica početkom septembra podigla troškove zaduživanja na višegodišnje maksimume u Njemačkoj, Francuskoj, Ujedinjenom Kraljevstvu i Japanu.
Ovi novi strateški zahtjevi dolaze u trenutku kada je prostor za djelovanje već ograničen, a rastući socijalni i klimatski troškovi dodatno sužavaju fiskalni prostor upravo kada obnovljeni inflacioni rizici vraćaju povećanje kamatnih stopa na dnevni red centralnih banaka.
Ostale vijesti ukratko
Džekson Hol poprima jastrebovski ton. Novi predsjedavajući Federalnih rezervi Kevin Warsh iskoristio je svoje prvo veliko obraćanje, na simpozijumu 28. avgusta, da zauzme izrazito jastrebovski stav, upozorivši da inflacija – koja prema preferiranom pokazatelju Fed-a, PCE-u, iznosi 3,7% – i dalje značajno premašuje cilj. Warsh je naglasio da kratkoročne kamatne stope ostaju glavni instrument Fed-a i da stabilnost cijena „nije nešto što se podrazumijeva“, što su tržišta protumačila kao signal da su vrata za povećanje kamatnih stopa, a ne samo za smanjenje, i dalje otvorena.
AI – prečica za rast zemalja u razvoju? Svjetska banka u svom Izvještaju o svjetskom razvoju za 2026. godinu zaključuje da bi AI mogao omogućiti zemljama u razvoju da za jednu deceniju postignu ono za šta je ranije bio potreban čitav vijek – pod uslovom da vlade uklone nedostatke u oblasti električne energije, povezivosti, vještina i institucija. Radna mjesta u tim zemljama mnogo su manje izložena automatizaciji nego u bogatim zemljama (4,5% prema 14,2%), dok su dobici u produktivnosti uporedivi, što više ide u prilog radnicima nego njihovoj zamjeni. Međutim, napredna AI tehnologija koncentrisana je u rukama malog broja aktera, što bi moglo dodatno povećati nejednakost bez hitnih ulaganja.
SAD pokreću „ekonomski Dan D“ protiv Irana. Ministar finansija Scott Bessent predstavio je 24. avgusta široke nove sankcije usmjerene na iranske sektore avijacije, digitalne imovine, zlata, tehnologije i pomorstva, kao i na 60 pojedinaca, kompanija i plovila, dok se američki rat s Iranom približava šestom mjesecu.
Kanada se priprema za produženi trgovinski rat. Kanadske uzvratne carine na robu iz SAD-a vrijednu približno 28 milijardi kanadskih dolara stupile su na snagu 8. septembra. Pogodile su čelik, namještaj i pamučne majice carinskim stopama do 50%, a trgovinski sporazum još nije na vidiku nakon što su pregovori krajem avgusta zastali. Svježa riba i jastozi uklonjeni su sa spiska nakon pritiska sektora morskih plodova. SAD već naplaćuju carine na kanadske automobile, čelik, aluminijum i drvnu građu, kao i carine od 50% na mliječne proizvode, alkohol i drugu robu, uvedene krajem avgusta. Obje strane tvrde da žele pregovore, ali oni još nijesu nastavljeni.
Preporučeno
