Video
Blok je na jučerašnjoj plenarnoj sjednici izglasao Zakon o digitalnim uslugama (DSA) koji će primorati tehnološke kompanije da preuzmu veću odgovornost za sadržaj koji se pojavljuje na njihovim platformama.
Prema novom zakonu, koji je usvojen na konačnom glasanju sa 539 glasova za, 54 protiv i 30 uzdržanih, onlajn platforme – poput društvenih mreža i onlajn trgovina – moraće da preduzmu dodatne mjere u cilju zaštite korisnika od nelegalnog sadržaja i robe.
Nove obaveze uključuju brže uklanjanje nelegalnog sadržaja i robe, objašnjavanje korisnicima i istraživačima kako funkcionišu njihovi algoritmi, preduzimanje strožih mjera protiv širenja dezinformacija i suzbijanje sadržaja “koji ima negativne efekte na osnovna ljudska prava”. Kompanije će se suočiti sa kaznama do šest odsto godišnjeg prometa za nepoštovanje propisa.
„DSA će unaprijediti pravila za sve onlajn usluge u EU“, rekla je predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen u izjavi.
Margret Vestager, evropska komesarka za konkurenciju koja je predvodila veći dio tehnološke regulative bloka, rekla je da će novi zakon „pozvati platforme na odgovornost za rizike koje njihove usluge predstavljaju za građane i društvo u cjelini”.
DSA ne treba miješati sa DMA ili Zakonom o digitalnim tržištima, koji je dogovoren u martu.
Oba akta utiču na svijet tehnologije, ali DMA se fokusira na stvaranje jednakih tržišnih uslova za sve tehnološke kompanije, dok se DSA bavi načinom na koji kompanije kontrolišu sadržaj na svojim platformama. DSA će stoga vjerovatno imati neposredniji uticaj na korisnike interneta.
Šta sve podrazumijeva novi zakon?
- Zabranjeno je ciljano oglašavanje zasnovano na religiji, seksualnoj orijentaciji ili etničkoj pripadnosti pojedinca. Ni maloljetna lica ne mogu biti predmet ciljanog oglašavanja.
- Velike onlajn platforme, kao što je Fejsbuk, moraće da učine rad svojih algoritama za preporuke (npr. koji se koriste za sortiranje sadržaja na fidu ili predlaganje filmova i serija na Netfliks) transparentnim za korisnike.
- Korisnicima takođe treba omogućiti sistem preporuka koji nije zasnovan na profilisanju. U slučaju Instagrama, na primjer, to bi značilo hronološki fid.
- Velikim kompanijama biće zabranjena “manipulacija platformamama koje utiču na demokratske procese i bezbjednost”.
- Onlajn platforme će, uz jasno objašnjenje, uklanjati nezakonit sadržaj i obezbijediće korisnicima mogućnost žalbe.
- Najveće onlajn platforme biće u obavezi da obezbjede ključne podatke istraživačima kako bi „pružili bolji uvid u to kakvi sve rizici na mreži postoje“.
- Onlajn prodavnice moraće da čuvaju osnovne informacije o trgovcima na svojoj platformi kako bi pronašli pojedince koji prodaju ilegalnu robu ili usluge.
- „Tamni obrasci“ — zbunjujući ili obmanjujući korisnički interfejs dizajniran da usmjeri korisnike da donesu određene odluke koje štete njihovoj privatnosti — biće zabranjeni. „Potreban je jedan klik da dopustimo Guglu da prikuplja podatke koje hoće i veoma dugačak proces kako bi se to isto kompaniji onemogućilo. Uz sve to, veliki broj opcija su nejasne i obmanjujuće. Kada registrujete nalog, dizajn i postavke usmjeravaju korisnika prema podešavanjima koja podstiču praćenje“, istakla je Ursula Pačl, direktorka Evropske potrošačke organizacije.
- Velike platforme moraće takođe da uvedu nove strategije za suočavanje sa dezinformacijama tokom kriza (odredba inspirisana nedavnom invazijom na Ukrajinu).
- Suzbijanje dipfejka (deepfake) – slika i video zapisa koji su izmanipulisani pomoću softvera.
DSA će, kao i DMA, praviti razliku između tehnoloških kompanija različitih veličina. Što je veća kompanija, biće veća i odgovornost.
Velike kompanije — one sa najmanje 45 miliona korisnika u EU, poput Mete i Gugla — suočiće se sa najvećom kontrolom. Ovi giganti već neko vrijeme lobiraju kako bi ublažili zahtjeve DSA, posebno one koji se odnose na ciljano oglašavanje i predaju podataka spoljnim istraživačima.
Iako se zakonodavstvo odnosi samo na građane EU, efekat ovih zakona će se sigurno osjetiti i u drugim djelovima svijeta.
Preporučeno
Dok zakonodavci u SAD, koji i sami teže da obuzdaju tehnološke gigante sopstvenim propisima, traže inspiraciju u pravilima Evropske unije, ostaje još da vidimo da li će giganti primjeniti jedinstvenu strategiju za sadržaj i uzeti relativno stroge propise EU kao mjerilo za sve, ili primjenjivati pravila selektivno u odnosu na tržište.
