Video
Veliki šumski požari koji su pogodili Francusku, Španiju i Grčku prouzrokovali su štetu procijenjenu na između 15,6 i 19,1 milijardu eura, pokazuju podaci meteorološke službe AccuWeather, prenosi Rojters.
Naučnici su potvrdili da su klimatske promjene izazvane ljudskim djelovanjem povećale vjerovatnoću ekstremnih vremenskih događaja koji pogoduju nastanku i širenju požara.
Brzina i intenzitet širenja vatre otvorili su, međutim, i pitanje efikasnosti javnih politika prevencije, uključujući upravljanje šumama, uklanjanje suve i zapaljive vegetacije i održavanje močvara koje mogu poslužiti kao prirodne protivpožarne barijere.
„Prevencija je prva linija odbrane. Jasno je da moramo više da ulažemo u prirodu“, rekla je Rozval.
Potrebe za investicijama razlikuju se među članicama EU, pri čemu mediteranske zemlje uglavnom snose najveći teret ljetnjih šumskih požara.
Klimatske promjene, međutim, povećavaju opasnost od požara i u sjevernim zemljama, poput Finske i Švedske.
„Nijedan region Evrope sada nije pošteđen i potreba za investicijama je zaista hitna“, naglasila je evropska komesarka.
Evropska komisija je prošle godine predložila da 35 odsto narednog budžeta EU bude namijenjeno klimatskim i ekološkim mjerama.
Taj predlog kritikovala su ekološka udruženja, upozoravajući da bi objedinjavanje klimatskih i ekoloških ciljeva moglo da dovede do toga da očuvanje ekosistema dobije sporednu ulogu u odnosu na projekte sa niskim emisijama ugljenika ili infrastrukturne projekte koji često donose veći povraćaj investicija.
Rozval je poručila da će Brisel nastojati da obezbijedi da države članice ulažu u zaštitu prirode, a posebno u sprečavanje požara.
„Važno je osigurati da države članice takođe koriste ova sredstva za borbu protiv šumskih požara. To finansiranje će biti neophodno za reagovanje na šumske požare, njihovo sprečavanje i ulaganje u prirodu“, kazala je ona.
Brisel će, prema njenim riječima, razmotriti i kako se sprečavanje šumskih požara uklapa u planove nacionalnih vlada za usklađivanje sa evropskim zakonodavstvom o obnovi oštećene prirode. Države članice te planove treba da dostave EU do septembra.
Preporučeno
„To nije luksuz, jer troškovi, ako to ne uradimo, stalno rastu. Sarađujem sa državama članicama i ministrima na hitnoj potrebi za ulaganjem, ne samo da bismo zaštitili naše domove i spasili živote, već i da bismo zaštitili naše industrije“, zaključila je Rozval.
