Video
Iako je ponuda za iseljenike na stolu tek nešto više od mjesec, u Vladi procjnjuju da će je do kraja godine iskoristiti oko 4.500 ljudi.
– Iznenađuje me uopšte što ima prijava. Ok, njih će biti jer se neko možda poželi vratiti, ali kažem – ta mkera je potpuno promašena, a komunikacijske poruke su užasne – rekao je komunikacijski savjetnik Željko Riha.
Aktivne mjere samozapošljavanja više koriste oni koji nisu ni otišli iz zemlje. Do sada je primljeno 675 zahtjeva, od čega je odobreno njih 130.
– Primjer, da sad idemo u Petrinju otvoriti neki biznis – država još ljudima nije ni obnovila kuće, nije ništa pomogla ni u toj sferi, a sad očekuje da bi se vi trebali doseliti tamo. Gdje, kad se ljudi ni ne mogu vratiti – istakao je Riha.
Ministar rada Josip Aladrović smatra da će tek iduće godine moći evaluirati rezultate projekte i ocijeniti da li je ova mjera bila dobra.
– Da li je poručila prije svega ekonomski, a onda i demografski rezultat koji smo htjeli, sada je prerano donositi zaključke – rekao je on.
Prijavu samo jedne osobe za Vladine mjere komentarisali su i demografi.
– To je očekivano. Svi su govorili da se radi o mjerama koje realno nemaju neki učinak na povratak. Treba pitati mlade ljude, jer većinom su otišli mladi, zašto su otišli? Prije svega to je pitanje egzistencije, radnog mjesta i uređene države. Mnogo više treba ponuditi od neke mjere. Ljudi više ne vjeruju u obećanja – ocijenio je demograf Marin Strmota za RTL.
Preporučeno
Kada se razgovara o tome što mladima treba ponuditi da bi ostali u Hrvatskoj, Ivan Majstorić iz Svjetskog saveza mladih kaže da je važno urediti poslovnu klimu za investicije, poboljšati radne uslove na tržištu rada, omogućiti kvalitetnija radna mjesta i veće plate.
