Video
Evropska unija do kraja godine neće otvoriti nijedno novo poglavlje u pregovorima o članstvu sa Srbijom, jer više članica EU smatra da vlasti u Beogradu, uprkos obećanjima, nijesu sprovele dodatne nužne reforme u ključnim oblastima vladavine prava, nezavisnosti pravosuđa i slobode izražavanja, rekli su Beti izvori u Briselu.
Izvori u Evropskoj komisiji i Savjetu ministara EU objasnili su za agenciju Beta da i posljednje rasprave uoči ministarskih zasijedanja i sastanka lidera EU pokazuju da “nema izgleda da se donese odluka o otvaranju bar jednog novog poglavlja, što se ranije smatralo mogućim”.
Evropski komesar za proširenje Oliver Varhelji je još nedavno ocijenio da bi EU sa Srbijom mogla otvoriti pregovaračko poglavlje 8, koje se odnosi na konkurentnost, ali su najnovije analize navele neke članice EU da je to zasad teško prihvatljivo jer je došlo do zastoja u bitnim reformama u Srbiji.
Evropski diplomatski izvori su skrenuli pažnju na činjenicu da u nacrtu zaključaka za sastanak šefova diplomatija Unije, koji treba da bude održan narednog utorka, stoji da, kad je riječ o Srbiji, “Savjet EU žali što napredak u vladavini prava nije bio tako brz i efikasan kao što se očekuje od zemlje koja vodi pregovore i poziva Srbiju da demonstrira političku volju, značajno ubrza reforme i pruži konkretne i opipljive rezultate u ovoj, kao i u drugim temeljnim oblastima”.
Zvaničnici u Briselu napominju da to nikako ne znači da EU na bilo koji način koči riješenost da podrži Zapadni Balkan na putu evropske integracije, ali ima i mišljenja da je bolje malo sačekati i dobiti kvalitetniju osnovu za dalji napredak.
Sve manje nade i za Sjevernu Makedoniju i Albaniju
Na to se, kako je rečeno, nadovezuje i za većinu vrlo sporna odluka Bugarske da zaustavi početak pregovora o članstvu sa Sjevernom Makedonijom, ali i stavovi, posebno Francuske i Holandije, da ni Albanija zasad ne zaslužuje da počne pregovore o članstvu zbog manjkavih reformi vladavine prava.
Varhelji je, međutim juče u Evropskom parlamentu, tokom raspave o situaciji na Zapadnom Balkanu, 25 godina nakon Dejtona, rekao da se, kad je riječ o Albaniji i Sjevernoj Makedoniji, “jos uvijek nada”, ali da je “nažalost sve manje izvjesno da se ove godine mogu usvojiti pregovarački okviri”.
Evropski komesar je pozvao parlamente u Skoplju i Tirani da pomognu da se prebrode teškoće, ali i rekao da “Sjeverna Makedonija mora da učini dodatne napore da izađe u susret onome što brine Bugarsku i da se nađu prihvatljiva rješenja”, uz opasku da je to i stvar političke volje vlada te dvije zemlje.
I specijalni izaslanik EU za dijalog Beograd-Priština Miroslav Lajčak je u raspravi naglasio da se sad vidi da Evropska komisija nastoji da podstakne rješavanje svih problema u regionu, pa je tako i u dijalogu pokrenula pitanja koja su do sada bila po strani.
Preporučeno
Posebno je stavljen naglasak na postignute a neprimijenjene dogovore i sprovođenje sporazuma o Zajednici srpskih opština, podvukao je Lajčak, rekavši da “pacta sunt servanda – sve što je dogovoreno mora biti sprovedeno” i da je zato EU utvrdila i nadzorni mehanizam koji će to pratiti.
