Video
Prema tim izvještajima, Amerikanci su od Ukrajine očekivali odgovor do 23. aprila. Međutim, prije toga je sastanak visokih diplomata u Londonu iznenada sveden na savjetodavni nivo, nakon što su predstavnici Njemačke, Velike Britanije, Francuske i Ukrajine otkazali učešće. Ni američki ministar spoljnih poslova Marko Rubio nije prisustvovao sastanku. Do tada je američki predsjednik Donald Tramp izbjegavao da potvrdi ili demantuje izvještaje o mogućem priznanju Krima kao ruske teritorije.
Kako reaguje Ukrajina?
Tokom više od jedanaest godina od nezakonite aneksije, krimsko pitanje često je bilo tema u medijima. Ovoga puta, međutim, zvanični Kijev nije žurio da komentariše izvještaje. Jedan od prvih koji je reagovao bio je predstavnik krimskih Tatara, Refat Čubarov. On je za Radio Slobodu izjavio da Trampova administracija pokušava da testira ukrajinsko rukovodstvo sa svojim porukama o teritorijalnim ustupcima, bez kojih navodno rat ne može biti okončan niti se može postići trajni mir.
Nešto kasnije, reagovao je i kabinet ukrajinskog predsjednika. Kijev nije razgovarao sa SAD o priznanju Krima kao dijela Rusije i ne slaže se sa tim, izjavio je predsjednikov savjetnik Sergej Leščenko na ukrajinskoj televiziji.
Predsjednik Volodimir Zelenski je očigledno želio da stavi tačku na tu diskusiju. Na pitanja novinara, on je 22. aprila uveče u Kijevu naglasio da Ukrajina neće priznati rusku okupaciju Autonomne Republike Krim, jer bi to bilo kršenje ukrajinskog ustava. „Krim nije predmet rasprave“, naglasio je i ponovio da je poluostrvo ukrajinska teritorija. Tramp je izjavu ukrajinskog predsjednika nazvao „veoma štetnom za mirovne pregovore sa Rusijom“. „Ako želi Krim, zašto se nisu borili za njega prije jedanaest godina, kada je bez ispaljenog metka predat Rusiji?“, napisao je Tramp 23. aprila na svojoj mreži „Trut soušal“.
Rizici priznanja aneksije Krima
Američki Robert Lansing institut za globalne prijetnje i demokratiju (RLI) u analizi navodi nekoliko rizika koje bi priznanja aneksije Krima imalo za međunarodni poredak. Prema toj analizi, to bi značilo „fundamentalnu promjenu u američkoj spoljnoj politici i raskid sa višedecenijskim pravnim principima u odbrani teritorijalnog integriteta“. Stručnjaci instituta ističu:
Prvo, priznanje aneksije Krima bio bi strateški udarac međunarodnim normama. To bi potkopalo princip teritorijalnog integriteta utvrđen međunarodnim pravom i oslabilo pravni poredak uspostavljen posle Drugog svjetskog rata. Takođe bi ohrabrilo druge autoritarne države, poput Kine ili Turske, da se upuste u teritorijalni revizionizam. Drugo, to bi dovelo do otuđenja između saveznika unutar zapadnog bloka. Ukrajina bi takav korak smatrala izdajom, a posebno bi ga članice NATO i EU iz Istočne Evrope doživjele kao kapitulaciju pred ruskom agresijom. Treće, takav korak imao bi uticaj na američku unutrašnju politiku. Izazvao bi reakciju obe stranke i postavio pitanje stvarnih motiva Donalda Trampa, naročito u svijetlu spekulacija o njegovim dugogodišnjim vezama sa Moskvom.
RLI takođe upozorava da bi priznanje aneksije Krima ozbiljno narušilo kredibilitet američke podrške demokratiji i vladavini prava širom svijeta. Pogotovo u zemljama koje su podložne autoritarnom pritisku.
„Izuzetno opasan presedan“
Ukrajinski politikolog Volodimir Fesenko dijeli to mišljenje. U razgovoru za DW, rekao je da je Krim „crvena linija“ i da je njegov gubitak „apsolutno neprihvatljiv za Ukrajinu“. Pravno priznanje aneksije Krima stvorilo bi „izuzetno opasan presedan“. I to ne samo za Ukrajinu, već za cio svijet, ako se uzmu u obzir pretenzije Narodne Republike Kine prema Tajvanu i drugde. Fesenko smatra da degradacija londonskog sastanka pokazuje da su američki predlozi o kojima su mediji izvještavali efikasno odbačeni i da se više neće sprovoditi.
Andraš Rac iz Njemačkog društva za spoljnu politiku (DGAP) takođe ne očekuje brz proboj u diplomatiji. „Nije iznenađujuće što je ukrajinska strana odbila američki predlog“, kaže on. Jer, to bi od Kijeva zahtijevalo zvanično priznanje aneksije Krima, kao i faktički odustajanje od teritorije koju trenutno drži Rusija, navodi politikolog.
Nakon što je sastanak u Londonu očigledno propao, posmatrači sada spekulišu o tome koji će kurs Vašington zauzeti. Američki potpredsjednik DŽ. D. Vens je 23. aprila izjavio da i Ukrajina i Rusija moraju da se odreknu dijela teritorije koju svaka strana trenutno kontroliše. SAD su Rusiji i Ukrajini iznijele „veoma jasan predlog“. Vens je upozorio: „Sada je vreme da kažu ’da’, ili pak da se SAD povuku iz ovog procesa.“
Preporučeno
Ovaj članak je najpre objavljen na ruskom, a preuzet je s njemačkog jezika
