Video
Putin je u razgovoru odbio taj prijedlog, prema saopštenju Kremlja, ali je pozitivno odgovorio na Trampov prijedlog o ograničenom 30-dnevnom primirju u vezi s energetskim objektima s obje strane sukoba. Putin je takođe postavio nekoliko strogih zahtjeva za šire mirovne pregovore, kao što su „potpuno zaustavljanje strane vojne pomoći i pružanja obavještajnih informacija Kijevu“, prema saopštenju Moskve.
Međutim, nijedna strana nije pomenula zahtjeve da Ukrajina ustupi teritoriju Rusiji, što je Trampova administracija sugerisala kao nešto što je neizbježno u mirovnom sporazumu. Sjedinjene Američke Države su rekle da će pregovori o širem primirju i mirovnom sporazumu odmah početi na Bliskom istoku.
Evo ključnih rezultata razgovora dvojice lidera, koje je izdvojio ugledni portal The Hill:
Putin odbio potpuno 30-dnevno primirje
Državni sekretar Marko Rubio, nakon što je osigurao podršku Ukrajine za 30-dnevno primirje u pregovorima prošle sedmice, rekao je da je sada vrijeme da Putin pokaže da je ozbiljan u vezi s mirom. Ruski lider je izrazio razne zabrinutosti u vezi s tim prijedlogom, prema saopštenju Kremlja.
„U kontekstu inicijative predsjednika SAD za uvođenje 30-dnevnog primirja, ruska strana je izložila niz značajnih tačaka u vezi sa osiguravanjem efikasne kontrole nad mogućim primirjem duž cjelokupne linije borbenog kontakta, potrebom da se zaustavi prinudna mobilizacija u Ukrajini i prerazvlačenje ukrajinske vojske“, navodi se.
„Također su uočeni ozbiljni rizici povezani sa nemogućnošću pregovaranja režima u Kijevu, koji je više puta sabotirao i kršio postignute sporazume“, dodaju.
Tramp i Putin podržavaju ograničeno primirje
Tramp je umjesto toga predložio ograničeno primirje u vezi sa energetskim objektima, što je Putin podržao, uz dogovore da se nastave pregovori o drugim aspektima rata.
„Lideri su se dogovorili da će kretanje ka miru početi sa primirjem u vezi sa energijom i infrastrukturom, kao i tehničkim pregovorima o implementaciji pomorskog primirja na Crnom moru, potpunom primirju i trajnom miru“, navodi se u američkom saopštenju.
Rusija je rekla da je ova ideja došla od Trampa. Nije jasno da li je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski saglasan.
„Tokom razgovora, Donald Tramp je iznio prijedlog da se strane u sukobu međusobno suzdrže od napada na energetske objekte tokom 30 dana. Vladimir Putin je pozitivno odgovorio na ovu inicijativu i odmah je dao odgovarajući komandu ruskoj vojsci“, navodi se u saopštenju.
Energetska infrastruktura Ukrajine već dugo je fokus ruskih vazdušnih napada. Sposobnost Ukrajine da napada unutar Rusije povećala se tokom rata, a u ponedjeljak su ukrajinski dronovi napali postrojenje za gorivo u Astrakhan oblasti u Rusiji. Dan poslije razgovora ruske trupe su izvršile seriju napada na ukrajinske energetske objekte.
Putin traži okončanje američke podrške Ukrajini
Ruska strana je izjavila da je „ključni uslov“ za bilo kakvo rješenje koje bi zaustavilo rat okončanje američke i evropske podrške Ukrajini.
„Naglašeno je da ključni uslov za sprečavanje eskalacije konflikta i rad na njegovom rješavanju političkim i diplomatskim sredstvima treba da bude potpuno zaustavljanje strane vojne pomoći i pružanja obavještajnih informacija Kijevu“, navodi se u saopštenju Kremlja.
Sjedinjene Američke Države su privremeno obustavile vojnu i obavještajnu pomoć Ukrajini ranije ovog mjeseca, ali su je obnovile nakon pregovora u Džedi, u kojima je ukrajinska strana podržala američki prijedlog o primirju. Okončanje strane vojne pomoći Ukrajini tokom primirja efektivno bi omogućilo Rusiji da se naoružava tokom primirja, dok bi ograničilo vojnu izgradnju Ukrajine. Jedna od glavnih tačaka sporenja oko primirja jeste kako bi ono bilo sprovedeno i da li bi evropske trupe imale ulogu u mirovnim snagama.
Zajednički interes za buduću ekonomsku saradnju
I Putin i Tramp su izrazili optimizam u vezi sa potencijalnom ekonomskom saradnjom između zemalja ako se postigne mir.
„Dvojica lidera su se saglasila da budućnost sa unaprijeđenim bilateralnim odnosima između Sjedinjenih Država i Rusije ima ogroman potencijal. To uključuje ogromne ekonomske dogovore i geopolitičku stabilnost kada se postigne mir“, navodi se u američkom saopštenju.
Rusko saopštenje o razgovoru je istaklo „zajednički interes za normalizaciju bilateralnih odnosa“.
„U tom kontekstu razmatrana je široka paleta oblasti u kojima bi naše zemlje mogle uspostaviti saradnju. Razgovarano je o brojnim idejama koje idu ka razvoju uzajamno korisne saradnje u ekonomiji i energetskom sektoru“, navodi se.
Tramp je povremeno prijetio kaznenim sankcijama protiv Rusije ukoliko odbije da zaustavi rat u Ukrajini, dok je više puta nudio ekonomsku saradnju kao mamac.
Slijede novi pregovori
Obje strane su rekle da će uskoro uslijediti novi pregovori između Rusije i SAD. Ovo uključuje dogovor o vraćanju sigurnosti plovidbe u Crnom moru, kao i pregovore ka sveobuhvatnijem okončanju neprijateljstava.
„Lideri su potvrdili svoju namjeru da nastave napore da postignu ukrajinsko rješenje u bilateralnom formatu, uključujući uzimanje u obzir gore pomenutih prijedloga predsjednika SAD. U tu svrhu formiraju se ruske i američke ekspertne grupe“, saopćila je ruska strana.
„Ovi pregovori će odmah početi na Bliskom istoku“, navodi se u američkom saopštenju.
Preporučeno
Ove izjave sugerišu da će SAD nastaviti svoju diplomatiju u dva pravca, šetajući između Moskve i Kijeva. Nakon pregovora SAD-Ukraina prošle sedmice, Tramp je poslao svog specijalnog izaslanika, Stiva Vitkofa, na pregovore sa Putinom. Nije jasno kako će naredna faza pregovora biti sprovedena sa Ukrajinom. Tramp je ove nedelje promijenio naziv penzionisanog generala u penziji Kita Keloga, koji je sada njegov specijalni izaslanik za Ukrajinu, bez uloge u pregovorima s ruskom stranom.
