Ipak, niko drugi do lider Tatarstana bio je jedan od glavnih pokretača rastućeg angažmana Kremlja u regionu tokom protekle decenije, piše Lejla Latipova za Moskovski tajms (The Moscow Times), prenosi Danas.

U nedjelju, samo nekoliko sati nakon što je predsjednik Vladimir Putin izrazio saučešće povodom ubistva vrhovnog vođe Irana Alija Hamneija u američko-izraelskim napadima, šef Tatarstana Rustam Minikanov učinio je isto.

U poruci koju su objavile vladine regionalne novinske agencije, Minikanov je pozvao na trenutno primirje i povratak pregovorima, nazivajući američko-izraelski napad na Iran „varvarskim“ i „grubim kršenjem međunarodnog prava“.

„Napadi donose haos i eskaliraju nasilje širom Bliskog istoka“, dodao je.

Iako je Minikanov bio jedini ruski regionalni zvaničnik koji je javno komentarisao krizu, potez nije imao mnogo veze sa njegovim gubernatorskim dužnostima niti sa uljepšavanjem Putina.

Ko je Minikanov?

Od 2014. godine, Minikanov je Putinov glavni izaslanik za Bliski istok i afričke zemlje sa većinskim muslimanskim stanovništvom, poziciju koju je sam opisao kao „koordinator rada sa islamskim svijetom“.

Minikanov je igrao ključnu ulogu u preusmjeravanju ruskih trgovinskih tokova i razvijanju novih ekonomskih partnerstava u Globalnom Jugu nakon invazije na Ukrajinu, dok je Tatarstan postao glavni proizvođač vojnih dronova dizajniranih u Iranu.

Međutim, kako se Minikanov suočava sa novom geopolitičkom turbulencijom, stručnjaci dovode u pitanje opseg njegovih vještina, oštroumnost pa čak i volju da izvršava sve složeniju moskovsku strategiju na Bliskom istoku.

„Minikanov nije diplomata“, rekao je ekspert Rim Gilfanov, direktor tatarsko-baškirske službe Radio Sloboda/Azatlıq Radiosı. „Da nije bilo Moskve, ne bi se našao na ovoj poziciji“.

„Ništa u Minikanovom obrazovanju ili biografiji ne ukazuje na izuzetne diplomatske sposobnosti“, dodao je Gilfanov.

Minikanov je rođen 1957. godine u malom selu u Tatarstanu, u porodici etničkih Tatara, u turkijskoj, bogatoj resursima republici u Volžskom regionu Rusije sa više od 4 miliona stanovnika.

Sin direktora fabrike za obradu drveta, Minikanov ima diplome iz mašinskog inženjerstva i trgovine robom.

Zvanična biografija prikazuje impresivan put: počeo je kao inženjerski inspektor u Sabinskom okrugu 1978, gdje je postao zamjenik šefa istog okruga 1992, a do 1996. imenovan je za ministra finansija republike.

Porodične veze bile su od ključne važnosti za Minikanovljevu karijeru. Njegovi roditelji bili su u bliskom kontaktu sa prvim predsjednikom Tatarstana Mintimerom Šajmijevom, koji je 2010. postavio mladog protežea za svog nasljednika na čelu republike.

Minikanov je takođe naslijedio od Šajmijeva ulogu izaslanika Moskve za islamski svijet.

Šajmijev i diplomata Jevgenij Primakov – često nazivan „ruski Kisindžer“ – osnovali su 2006. godine Stratešku grupu Rusija-Islamski svijet kao platformu za dijalog između Moskve i država članica Organizacije islamske saradnje (OIC), gdje je Rusija postala posmatrač godinu dana ranije.

Za Kremlj, koji je u to vrijeme vodio drugi rat u Čečeniji, grupa je takođe predstavljala način da „zaštiti ruske muslimane od tzv. ‘korumpirajućeg uticaja radikalnih islamista’“, rekao je ekspert Gilfanov za The Moscow Times.

„Nema dokaza da je to rađeno na državnom nivou, ali različite javne organizacije – saudijske, turske i jordanske – pružale su podršku Čečeniji zbog relativno velike čečenske i čerkeske dijaspore na Bliskom istoku“, dodao je.

Putin je vjerovatno izabrao političara iz većinski muslimanskog Tatarstana da vodi grupu kao siguran kontrast Čečeniji. Za razliku od republike Sjevernog Kavkaza, pokušaj Tatarstana da se odvoji od Rusije nakon referenduma o suverenitetu 1992. zaustavljen je od strane Šajmijeva.

Strateška grupa Rusija-Islamski svijet, koju je inicirao Putin, bila je suspendovana tokom predsjedništva Dmitrija Medvedeva – da bi nakon aneksije Krima 2014. godine bila obnovljena sa Minikanovim na čelu.

Veze u opasnosti

Ono što Minikanovu nedostaje u diplomatskim sposobnostima, nadoknadio je preduzetničkim talentom.

Tokom više od decenije na ovoj poziciji, Minikanov je izgradio „institucionalizovani sistem“ rada sa zemljama sa većinskim muslimanskim stanovništvom, okupljajući tatarsku poslovnu zajednicu i karijerne diplomate oko ovog cilja, rekao je tatarski politički ekspert i novinar Ruslan Ajsin.

U 2025. Minikanov je obavio više državnih posjeta nego bilo koji drugi regionalni lider u Rusiji.

Većina njegovih 11 inostranih putovanja bila su u države članice OIC-a, gdje se Minikanov sastao sa prestolonaslednikom Dubaija Hamdanom bin Mohamedom Al Maktumom, katarskim šeikom Tamimom bin Hamadom Al Tanijem i turskim predsjednikom Redžepom Tajipom Erdoganom, između ostalih.

„Moskva je koristila UAE za izbjegavanje sankcija, pranje novca i slične stvari“, rekao je ekspert Ruslan Ajsin. „Minikanov je bio uključen u ručno postavljanje ovog komplikovanog mehanizma“.

Ajsin vjeruje da je Minikanov, kao praktikujući musliman, vjerovatno privlačan partner za vladare Bliskog istoka, koji smatraju da je lakše i prirodnije poslovati sa čovjekom iste vjere.

Međutim, odnosi koje je razvijao šef Tatarstana lako mogu biti ugroženi tokom konflikta koji obuhvata čitav region, jer lideri Bliskog istoka vjerovatno neće imati vremena za ekonomske poslove.

„Pozicija Minikanova će se oslabiti jer cio region klizi u haos. Svi brinu o tome kako zaustaviti rat i zaštititi sopstvene teritorije“, rekao je Ajsin za The Moscow Times.

„Previše odgovornosti“

Iako se ne očekuje da će Kremlj uključiti Minikanova u pokušaje posredovanja za primirje u regionu, njegova sada već ne toliko korisna uloga vjerovatno neće ugroziti njegov položaj u Moskvi, rekli su stručnjaci za The Moscow Times.

Sposobnost Minikanova da održava čvrstu kontrolu nad socio-političkom situacijom u Tatarstanu i da obezbijedi ljudstvo i dronove na frontu u Ukrajini mnogo je važnija za Kremlj nego njegov uspjeh na Bliskom istoku.

“Ne mislim da će iranska eskalacija uticati na Minikanova. Iran nije baš njegova oblast rada“, rekao je tatarski politički bloger Abdulah Rinat Mukametov.

Dodao je da Minikanov možda čak osjeća olakšanje zbog mogućnosti smanjenja svog angažmana u spoljnoj politici.

Dok je nekada dijelio mnoge od svojih dužnosti direktne diplomatije u Zalivu sa čečenskim liderom Ramzanom Kadirovim, čečenski šef je u posljednjim godinama napravio korak unazad usljed glasina o rapidnom pogoršanju zdravlja.

„Tatarstanu je dodijeljeno previše odgovornosti uključujući lobiranje ruskih interesa u muslimanskim zemljama, posebno u Turskoj“, rekao je Mukametov za The Moscow Times.

„Imam osjećaj da je Kazanj time iritiran i želi da pokaže Moskvi da republika već ima dovoljno problema“.