Video
Zasjedanje u Liverpulu obilovalo je i brojnim bilateralnim sastancima na kojima su učestvovali predstavnici SAD-a, Velike Britanije, Kanade, Njemačke, Francuske, Italije, Japana i predstavnika Evropske unije.
Pored jačanja bilateralne saradnje i razgovora koji se tiču odnosa između zemalja koje predstavljaju ovu grupu, države su poslale i novu zajedničku poruku Rusiji, a sve u vezi sa aktuelnom situacijom na granici s Ukrajinom.
“Pozivamo Rusiju da deeskalira situaciju i nastavi diplomatsku saradnju. Takođe, Rusija se mora pridržavati svojih međunarodnih obaveza kao što je to rekao i predsjednik SAD-a Džozef Bajden u razgovoru s predsjednikom Rusije Vladimirom Putinom. Ponovo potvrđujemo i našu podršku naporima Francuske i Njemačke da kroz Normandijski format postignu punu implementaciju sporazuma iz Minska u cilju rješavanja sukoba u istočnoj Ukrajini”, navodi se.
Takođe, zemlje G7 osvrnule su se i na eventualnu vojnu intervenciju Rusije u Ukrajini.
“Bilo kakva upotreba sile za promjenu granica strogo je zabranjena međunarodnim pravom. Rusija ne treba sumnjati da bi dalja vojna agresija na Ukrajinu imala ogromne posljedice kao odgovor. Potvrđujemo još jednom našu nepokolebljivu posvećenost suverenitetu Ukrajine kao i pravu svake suverene države da sama određuje svoju budućnost. Pohvaljujemo i ukrajinsku uzdržanost u ovoj situaciji”, naveli su u zajedničkom saopštenju zemalja G7.
Saradnja sa azijskim zemljama u cilju borbe protiv Kine
Pored tema koje su se odnosile na Ukrajinu, članice G7 danas su razgovarale i o trenutnim odnosima Zapada i Kine. Između ostalog, na današnjem sastanku članice Udruženja zemalja jugoistočne Azije (ASEAN) takođe su prisustvovale sastanku što predstavlja i prvi put da zemlje poput Tajlanda, Filipina, Singapura, Malezije, Indonezije i drugih učestvuju u sastanku G7.
“Prvi sastanak G7 s kolegama iz ASEAN-a prilika je za jačanje naših trgovinskih, ekonomskih, tehnoloških i sigurnosnih veza s jugoistočnom Azijom. Udruživanjem snaga s nacijama koje vole slobodu, možemo osigurati da naše veze pravilno odražavaju i značaj cjelokupne regije”, rekla je britanska šefica diplomatije Liz Tras.
S druge strane, visoki predstavnik EU za vanjske poslove Žozep Borel naglasio je kako su na današnjem sastanku države razgovarale i o Kini. Borel je pojasnio kako Kina danas za Zapad predstavlja strateški i ideološki izazov.
“Moramo biti na oprezu, skupljati naše snage kako bismo osigurali slobodu plovidbe u Južnom kineskom moru kuda prolazi 40 posto izvoza Evropske unije. Za nas je veoma važno održati slobodnu plovidbu ovim vodama. Ovaj dio svijeta predstavlja aortu evropske ekonomije”, rekao je Borel.
Velika Britanija predaje mandat Njemačkoj
Posljednjim sastankom u ovoj godini, Velika Britanija će i zvanično mandat predsjedavanja samitom G7 predati u ruke Njemačkoj. Nova njemačka vlada, i ministarstvo vanjskih poslova koje “drže” Zeleni na čelu s Analenom Berbok, tako će od 1. januara 2022. godine započeti svoj jednogodišnji mandat na čelu predsjednika G7 grupe.
Iako je tokom britanskog predsjedavanja samitom G7 naglasak često stavljan na područje Indo-Pacifika, dolaskom Analene Berbok na mjesto predsjednice, može se očekivati kako će Njemačka znatno više potencirati rješavanje problema klimatskih promjena što je na neki način tokom boravka u Liverpulu potvrdila i šefica njemačke diplomatije.
Preporučeno
“‘You’ll never walk alone’ (Nikad nećeš hodati sam) nije samo moto Liverpula već mora biti i misao vodilja G7. U današnjem svijetu, samo zajedno se možemo boriti s velikim izazovima našeg vremena. Napuštam Liverpul nakon mnogo dobrih razgovora, a primopredaja dužnosti će se obaviti 1. januara 2022. godine. Njemačka će tokom predsjedavanja G7 zajedničku borbu protiv klimatske krize postaviti kao prioritet”, rekla je Berbok.
