Bivši ruski predsjednik Dmitrij Medvedev, sada zamjenik predsjedavajućeg ruskog Vijeća bezbjednosti, upozorio je da bi se Kijev mogao pretvoriti u “divovsku sivu rastopljenu mrlju na mapi” ako se olabave ograničenja ukrajinske upotrebe zapadnog oružja.

Kijev je u više navrata rekao da mora biti u stanju izvoditi udare u dubini ruske teritorije kako bi se odbranio od invazije ruskih snaga.

Ideja je dobila na snazi posljednjih sedmica kada je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski iznio taj stav na sastanku s nekim evropskim čelnicima koji su prihvatili argument da se Ukrajini daju sposobnosti udara raketama većeg dometa, a London se navodno približava odluci da dopusti Ukrajini da koristi britanske rakete Storm Shadow na ruskoj teritoriji.

Očekivalo se da će američki predsjednik Džo Bajden i britanski premijer Kir Starmer 13. septembra razgovarati o tom pitanju u Vašingtonu.

Međutim, Bijela kuća nije spominjala tu temu u svom saopštnju nakon Bajdenovog sastanka sa Starmerom.

Povezani članci

politika

Ako Rusija dobije rat, i drugi agresori će pokušati da mijenjaju granice

svijet

Novi izazovi za Rusiju i svijet u petom Putinovom mandatu

svijet

Dvije godine od ruske invazije na Ukrajinu: Rusija predstavlja fundamentalnu prijetnju bezbijednosti, slobodi i demokratiji

U saopštenju se navodi samo da su dvojica čelnika razgovarali o nizu pitanja i “ponovno potvrdili svoju nepokolebljivu podršku Ukrajini dok se ona nastavlja braniti od ruske agresije”.

U očitom referiranju na sastanak, Medvedev je danas napisao kako “anglosaksonski imbecili” ne žele priznati da postoji kraj ruskom “strpljenju” i da bi se sugestije stručnjaka koji su sugerisali da bi Rusija mogla pribjeći korištenju nuklearnog oružja protiv Ukrajine mogle pokazati ispravnim ako se to strpljenje iscrpi.

“Što zapadni čelnici i njihovi politički establišmenti, igrajući se rata, misle da bi bila reakcija naše zemlje na vjerovatne raketne udare ‘duboko u teritoriji [Rusije]’?” napisao je Medvedev, koji je često koristio svoj položaj za izricanje prijetnji Kijevu i Zapadu nakon ruske ničim izazvane invazije na Ukrajinu u februaru 2022. godine.

Medvedev je rekao da je nuklearni sukob “vrlo loša priča s vrlo teškim ishodom”, tvrdeći da je to razlog zašto Rusija do sada nije odlučila koristiti “nestrateške ili strateške” nuklearne bombe.

Međutim, rekao je, ako dođe do toga, na mjestu Kijeva, kojeg je nazvao “rodnim gradom Rusije”, ostala bi “divovska siva otopljena mrlja”.

Ovakva se retorika pojačala iz Moskve jer je Zelenski sve više lobirao za veće mogućnosti napada na ruskoj teritoriji.

Ruski predsjednik Vladimir Putin 12. septembra rekao je da bi svaka promjena politike koja bi dopustila korišćenje zapadnog oružja za udare dugog dometa značila da bi NATO savez bio “u ratu” s Rusijom.

“Ako je tako, onda ćemo, uzimajući u obzir promjenu prirode sukoba, donijeti odgovarajuće odluke na temelju prijetnji s kojima ćemo se suočiti”, rekao je Putin.

U junu je Putin zaprijetio da će poslati oružje dugog dometa u, kako je on nazvao, “asimetričnoj” reakciji, u područja svijeta koja mogu napasti zemlje koje Ukrajini dostavljaju oružje.

Rusija je takođe saopštila da mijenja svoju doktrinu o korišćenju nuklearnog oružja, a zamjenik ruskog ministra vanjskih poslova Sergej Rjabkov rekao je 1. septembra da je taj potez “povezan s kursom eskalacije naših zapadnih protivnika”.

Rjabkov je 14. septembra ustvrdio da je Zapad već donio odluku o davanju Ukrajini dopuštenja za izvođenje dalekometnih napada na Rusiju te da je Moskva “spremna na sve” i da će “odgovoriti punim plućima”.

Zastupnik Državne dume Andrej Kolesnik predložio je 14. septembra Rusiji da detonira nuklearno oružje na vlastitoj teritoriji kako bi podsjetila Zapad na prijetnju koju predstavlja ruski nuklearni arsenal.

“Ne bismo se trebali opustiti. Moramo izvesti nuklearnu eksploziju negdje, na nekom poligonu”, rekao je Kolesnik u intervjuu za online novine Lenta.ru.

“Nuklearni testovi su ovdje trenutno zabranjeni, ali možda bi ljudi trebali da vide čemu sve to zapravo vodi”, dodao je

Andrij Jermak, šef kabineta Zelenskog, odgovorio je na komentare iz Moskve da “glasne horor priče Putinovog režima samo svjedoče o njegovom strahu da bi njegovom teroru mogao doći kraj”.

“Potrebne su snažne odluke”, napisao je Jermak na Telegramu 14. septembra.

“Teror se može zaustaviti uništavanjem vojnih objekata iz kojih potiče”, dodao je.

Dopuštenje za izvođenje udara dalje na ruskoj teritoriji, rekao je, “ubrzalo bi rješenje i ne bi dopustilo da se ruski teror proširi na druge zemlje svijeta”.