Pišu: Megi Haberman i En Merimou za ,,Njujork tajms“; prevod: Darinka Jovanović
Do novih naloga se došlo nakon što je Vrhovni sud u Americi, odlučivanjem u kom je 6 sudija glasalo za, a 3 protiv, odbio da ukine pravo na državljanstvo po osnovu rođenja za djecu imigranata bez pravnog statusa, a putem naloga za izvršenje.
Tokom sastanka u Ovalnom kabinetu, Tramp je novinarima rekao da je odluka Vrhovnog suda od 30. juna bila “veoma, veoma nesrećna”.
“Ova odluka je donijeta nakon Građanskog rata”, rekao je Tramp o izmjenama Ustava kojim se po automatizmu dodjeljuje državljanstvo djeci rođenoj u Sjedinjenim Državama. “Ovo je bilo namijenjeno djeci robova, a šta se sad dešava? Ljudi prave biznis od toga.”
Nije odmah bilo jasno kako su se dva naloga mogla odmah realizovati. Njima bi se ograničilo ko stiče pravo na državljanstvo po rođenju, kako bi se iz toga isključila djeca zaposlenih u stranim vladama, a koji rade u SAD, kao i djeca onih majki koje lažu o svojim namjerama za posjetu zemlji u toku trudnoće. Postoji i treća kategorija, a to su djeca rođena na teritoriji SAD, ali to bi bilo neophodno iznijeti pred Kongresom.
Konačno, ima i one djece čije je roditelje vlada označila kao dio poznatih terorističkih grupa ili kao “strane neprijatelje”.
Tramp je godinama kritikovao državljanstvo po osnovu rođenja, koristeći to kao političko oružje dok je u više navrata pokušavao da ogranični zakonsku imigraciju. Pričao je o ukidanju toga još u vrijeme prvog mandata. I u jednom neobičnom potezu, prisustvovao je usmenoj debati u predmetu o državljanstvu po osnovu rođenja pred Vrhovnim sudom, što je presedan za jednog predsjednika.
Stiven Miler, Trampov glavni savjetnik za nacionalnu politiku i tvorac dobrog dijela njegove imigracione platforme, i Vil Šarf, rukovodilac osoblja u Bijeloj kući, opisali su naloge kao važne izmjene sadašnjeg sistema.The New York Times: Ko ima prednost u ratu na Bliskom istoku?
“Kao što je predsjednik spomenuo, 14. amandman je naročito usvojen nakon Građanskog rata, kako bi djeca robova mogla biti državljani Sjedinjenih Država”, kazao je Miler. “To nije imalo ni drugo značenje, ni drugu svrhu osim te, i to je vrlo jasno od dana kad je usvojeno.”
Šarf je “porođajni turizam” opisao kao nešto što se dešavalo slučajno, pri čemu bi se žena, koja je tu na odmoru, tu i porodila, relativno uzan skup koji je prerastao u “organizovani krug, na momente i kriminalni, stvarajući sistem u kom desetine hiljada ljudi dolaze samo zbog toga”.
Šarf je rekao da se razmatra i uskraćivanje viza posjetiocima za koje sumnjaju da u Sjedinjene Države dolaze samo da bi rodile dijete.
“U ovome nema apsolutno ničega što bi bilo u suprotnosti s bilo kojom odlukom Vrhovnog suda o tom pitanju”, rekao je Šarf.
Zvaničnik Ministarstva za unutrašnju bezbjednost, kojem je odobrena anonimnost jer nije bio ovlašćen da govori o izvršnim uredbama, umanjio je značaj uredbe o “porođajnom turizmu”. Rekao je da ona, iz ugla sprovođenja, ne donosi ništa novo, jer samo ponavlja već postojeći zakon.
Miler je, odgovarajući na pitanje kako će administracija utvrđivati razliku između “turizma” i “porođajnog turizma”, rekao da član 215A Zakona o imigraciji i državljanstvu daje predsjedniku ovlašćenje da uvede ova nova ograničenja.
Kada je jedan novinar opazio da čak predsjednikov državni pravobranical nije znao precizno da kaže pred Vrhovnim sudom koliko tačno ljudi uživa koristi od državljanstva po osnovu rođenja, Tramp je odgovorio: “Ja ću vam reći odmah sad, stotine hiljada, u redu? Stotine hiljada.”
Naučnici sa državnog univerziteta u Pensilvaniji objavili su istraživanje baš u vrijeme kad je Vrhovni sud donio tu odluku, prema kojem manje od 0,3 procenta novorođene djece su djeca turistkinja koje su se porodile u SAD.
Ipak, Tramp je nastavio: “Došao je jedan čovjek, glava porodice, i rekao da ima 56 djece. Drugi je došao i rekao da ima 98 djece. Ovo nije ono čemu je to namijenjeno. Bilo je namijenjeno djeci robova. To je donijeto samo nedjelju ili dvije nakon završetka Građanskog rata.” Zapravo, državljanstvo po osnovu rođenja ratifikovano je kao dio 14. amandmana više od tri godine nakon završetka rata.
Svaki ponovljeni pokušaj da se spriječi da nove grupe ljudi rađaju djecu u Sjedinjenim Državama, koji automatski postaju državljani, doveo bi do novih parničnih postupaka. Vjerovatno bi bilo raznih izazova poput, recimo, ko spada u “strane neprijatelje i vojsku koja sprovodi napad”, što su kategorije koje su sudije sudova nižih instanci već odbile u zasebnim slučajevima koji se tiču agresivne imigracione politike Trampove administracije.
Državnim zakonom o imigraciji vladi se daje velika moć u odlučivanju o ulasku u SAD, ali je zakonom i zabranjena diskriminacija u izdavanju imigracionih viza. Ograničenja u pogledu ulaska pojedinih trudnih žena iz drugih zemalja, kako je predviđeno predsjednikovim nalogom, mogla bi biti osnov za tvrdnje o diskriminaciji.
U konačnom mišljenju o zasijedanju Vrhovnog suda, sudije su odbacile Trampov pokušaj da spriječi da se djeci imigranata bez pravnog statusa i privremenih stranih rezidenata, rođenoj na američkom tlu, dodijeli državljanstvo po automatizmu.
Odluka je bila jak udarac Trampovom dugogodišnjem nastojanju da ograniči garancije o sticanju ove vrste državljanstva, a predsjednik je pogrešno sugerisao da bi zakonskim mjerama mogao zaobići odluku Vrhovnog suda.
Pet sudija, dakle, većina je utvrdila da je državljanstvo po osnovu rođenja garantovano Ustavom, što znači da bi predsjednik vjerovatno morao predložiti izmjene i dopune zakona dugogodišnjem načelu prema kojem su skoro sva djeca rođena u SAD američki državljani.
Sizifov posao
Povodom predsjednikovih naloga u četvrtak, Kodi Vofsi, zamjenik direktora Projekta za prava imigranata, naveo je u saopštenju: “Vrhovni sud je već odlučio o ovom pitanju: državljanstvo po rođenju zagarantovano je Ustavom. Nijedan novi nalog za izvršenje ne može promijeniti značenje Ustava. Svaki nalog kojim se pokušava izmijeniti pravilo o državljanstvu po rođenju doživjeće istu sudbinu kao i prethodni”.
Šesti sudija, Bret Kavana, rekao je da je mogao oboriti predsjednikov nalog na osnovu federalnog zakona, a ne Ustava.
Nedugo nakon što je sud objavio odluku 30. juna, Tramp je rekao da će tražiti od sudija da još jednom razmisle o svojoj odluci, što je zahtjev bez mnogo izgleda na uspjeh, budući da Vrhovni sud već decenijama nije pristao da ponovo razmatra predmet o kojem su već izneseni argumenti.
Rok za takav podnesak istekao je prošle nedjelje, a da predsjednik nije zatražio ponovno razmatranje slučaja.
Preporučeno















