Video
Komentarišući odbijanje pojedinih članica EU da daju „zeleno svjetlo“ za otvaranje pregovora o Klasteru 3 u pristupnim pregovorima sa Srbijom, Picula je za televiziju ,,Nova” rekao da je za države kandidata za prijem u EU, poput Srbije, važna usklađenost sa ključnim parametrima u pristupnim pregovorima.
“Bez obzira na sadržaj konkretnog klastera, iznad pregovora sa državom kandidatom uvijek lebde političke procjene koliko je ona usklađena s ključnim parametrima pregovora. U procesu evrointegracija Srbije postoje ozbiljne zamjerke na opštu neusklađenost u ključnim parametrima sa spoljnom i bezbjednosnom politikom EU”, kazao je Picula.
Upitan da li zna zašto je Hrvatska među članicama EU koje se protive otvaranju pregovora o Klasteru 3 u pregovorima sa Srbijom, Picula je naveo da mu „nisu poznati detalji“, ali je ukazao da su prije mjesec dana mnoge zemlje „pominjale nedovoljne rezultate u vladavini prava, slobodi medija i dijalogu s Kosovom“.
“Tada je sedam zemalja odbacilo prijedlog Mađarske (za otvaranje pregovora o Klasteru 3), a kao glavni razlozi su navedeni neusklađenost sa spoljnom politikom EU i sankcijama Rusiji, na neki način nejasna geopolitička opredijeljenost Srbije i naravno problemi u vladavini prava i odnosima s Prištinom. Mislim da se za mjesec dana ništa nije promijenilo”, rekao je on.
O mogućnosti da EU otvori Klaster 3 u pregovorima sa Srbijom do kraja godine, Picula je kazao da je „vremena sve manje“ jer bi međuvladina konferencija, „ako je uopšte bude“, trebalo da bude između 16. i 20. decembra.
Naveo je da je „dobro“ što je Srbija članicama Evropske unije dostavila neformalni dokument sa listom koraka koje namjerava da preduzme u kratkom roku, kako bi podstakla odluku o otvaranju pregovora o Klasteru 3, ali je dodao da je „teško procijeniti koliko je to moguće realizovati u kratkom roku i koliko to može da utiče na raspoloženje onih koji ,,pregovaraju sa Srbijom“.
Među koracima koje je Srbija u „non-pejperu“ najavila za početak decembra, su revizija biračkog spiska u skladu sa preporukama Kancelarije OEBS za demokratske institucije i ljudska prava (ODIHR), pokretanje procedure za izbor novog saveta Regulatornog tela za elektronske medije (REM), uvođenje viza za treće zemlje u skladu sa viznom politikom EU i puna operativnost gasnog interkonektora sa Bugarskom, javio je RTS, pozivajući se na diplomatske izvore u Briselu.
Picula je rekao da je zamah u politici proširenja EU, koji je nastao poslije napada Rusije na Ukrajinu 2022. godine, „mnogo više zasluga geopolitičkih okolnosti nego zasluga zemalja kandidata“.
“Međutim, pogrešno je računati da same geopolitičke okolnosti ne traže i visoku usklađenost sa spoljnom i bezbjednosnom politikom EU. Jer, EU nije samo zajedničko tržište, nego i zajednica demokratskih vrijednosti i zajednica podjele rizika koji prijete Uniji. Ako se neka zemlja ne slaže sa tim kompleksom, onda to sigurno ostavlja posledice na brzinu pregovora” ukazao je on.
Preporučeno
Najavio je da će u svojstvu izvjestioca EP doći u Srbiju u januaru ili februaru 2025. godine i da se neće sresti samo sa predstavnicima vlasti, nego i opozicije, lokalnih zajednica, sindikata, medija, nevladinog sektora, poslovne i akademske zajednice.
