Video
„Hrvatska podržava multilateralizam zasnovan na pravilima kao vrhunac ljudske saradnje — ne zato što smo naivni, već zato što smo vidjeli i iskusili alternativu“, rekao je predsjednik hrvatske Vlade u sedištu Ujedinjenih nacija u Njujorku, prenio je TPortal.
Poručio je da „odgovor nije manje multilateralizma“, već „multilateralizam koji daje rezultate“.
Plenković je na Generalnoj skupštini govorio o putu Hrvatske kao zemlje koja je doživela agresiju, odbranila se i obnovila, a zatim razvila demokratiju i integrisala se u svjetske organizacije.
„Za male i srednje države međunarodno pravo nije apstrakcija. Ono je granica između poretka i tiranije, između suverene jednakosti i vladavine sile.“
Hrvatska je tu „vladavinu sile“ doživjela devedesetih godina, u ratu koji je odnio gotovo 20.000 života, nastavio je Plenković. Istakao je da mir „zahtijeva hrabrost, vjerodostojne institucije i pravila koja se jednako primjenjuju na sve“.
„Ruska agresija protiv Ukrajine, koja i dalje traje, predstavlja direktno kršenje tih pravila“, rekao je premijer, najavivši da će Hrvatska nastaviti da podržava Ukrajinu.
„Mir ne može nagraditi osvajanje, a oporavak se ne može odvojiti od pravde“, kazao je predsjednik Vlade, naglašavajući da isto mora da važi i za Bliski istok. „Zaštita civila, nesmetan humanitarni pristup, poštovanje međunarodnog prava i vjerodostojna politička perspektiva ključni su za prekid ciklusa nasilja.“
Ponovio je da Hrvatska podržava rješenje sa dvije države, u kojem Izraelci i Palestinci „žive u miru i bezbjednosti“.
Neophodnost reformi
Plenković je u svom govoru rekao da se svijet danas mijenja pod uticajem tehnologije, klimatskih promjena, demografskih pritisaka, nezakonitih migracija i geopolitičkog suparništva. U tom kontekstu, moraju da se transformišu i Ujedinjene nacije, rekao je premijer.
„Hrvatska podržava UN koji je efikasniji, odgovorniji i finansijski održiviji, te snažniji u sva tri stuba: miru i bezbjednosti, održivom razvoju i ljudskim pravima.“
Reforma mora rezultirati i „reprezentativnijim i efikasnijim Savjetom bezbjednosti“, naglasio je Plenković. Istakao je da Generalna skupština „može i mora“ da djeluje kada je Savjet blokiran, ali da ne može da zamijeni njegovu primarnu odgovornost utvrđenu Poveljom UN-a.
„Zbog toga je izbor sljedećeg generalnog sekretara još važniji“, rekao je Plenković, zahvalivši Antoniju Guterešu na njegovom radu tokom protekle decenije.
Drugi mandat portugalskog diplomate završava se krajem ove godine, a u toku su razgovori o njegovom nasljedniku. U trci je sedam kandidata, a prema neformalnom sistemu rotacije po regionima u UN-u, rukovodstvo organizacije mogao bi da preuzme neko iz Latinske Amerike. Dio analitičara predviđa da bi UN mogao da dobije prvu ženu na toj funkciji.
Izazovi pred svijetom
Plenković je u svom govoru naglasio da vještačka inteligencija može da ubrza razvoj, ali da njena upotreba mora ostati u skladu sa pravnim okvirima, ljudskim dostojanstvom i demokratskom odgovornošću. Obnovljena nuklearna retorika čini čvrstu posvećenost Ugovoru o neširenju nuklearnog oružja važnijom nego ikada, a klimatsko djelovanje treba koristiti za jačanje energetske bezbjednosti i društvene kohezije, nastavio je premijer.
„Naše iskustvo pokazuje da zelena tranzicija ne bi trebalo da bude ideološka. Ona može opstati samo kada je tehnološki realna, društveno pravedna, kompatibilna sa bezbjednom i cjenovno pristupačnom energijom i kada podržava ukupni razvoj.“
Zelena tranzicija posebno je važna za Evropu, koja uvozi veći deo svoje energije, pa je njena proizvodnja iz obnovljivih izvora „strateška nužnost“, rekao je predsjednik Vlade.
Govoreći o nezakonitim migracijama, Plenković je naglasio da su one „izazvale nepovjerenje u Evropi i promijenile politički pejzaž u mnogim zemljama“.
„Ta situacija je neprihvatljiva i ne može da se nastavi. Vladavina prava mora se poštovati, a zakonski postupci moraju se slijediti.“
Ispraćaj Mladića je uvreda njegovim žrtvama
Plenković se na Generalnoj skupštini dotakao i pitanja proširenja EU, rekavši da jugoistok Evrope „ostaje nedovršeni dio evropskog projekta“. Hrvatska nastavlja da podržava proširenje na osnovu zasluga, ali „evropska transformacija zahtijeva iskrenost u pogledu prošlosti“.
„Pomirenje postaje moguće kada se prizna odgovornost za zločine iz prošlosti i odbaci njihovo veličanje. Taj standard ne dopušta nacionalne izuzetke“, rekao je Plenković, osvrćući se na nedavni ispraćaj ratnog zločinca Ratka Mladića u Beogradu uz državne počasti.
„Ratko Mladić je osuđeni ratni zločinac odgovoran za genocid u Srebrenici — prvi genocid u Evropi nakon Holokausta“, naglasio je Plenković, dodajući da je to kulminacija Mladićevog „zločinačkog traga“, koji je ranije ostavio i u Hrvatskoj granatiranjem gradova, ubistvima civila, miniranjem brana i uništavanjem kulturne baštine i industrijskih postrojenja.
„Vojne i službene počasti dodijeljene Mladiću u Srbiji bile su uvreda njegovim žrtvama i presudama međunarodnih sudova. Učešće predstavnika države i javno odobravanje koje je pratilo ceremoniju u potpunoj je suprotnosti sa vrijednostima Unije kojoj Srbija želi da pristupi.“
Premijer je rekao da posvećenost „jednakosti i reformama“ treba da vodi i Bosnu i Hercegovinu, gdje se Hrvatima „i dalje uskraćuje legitimna zastupljenost“, uključujući i u Predsjedništvu. To je nazvao „nepravednim, destabilizujućim i suprotnim duhu“ Dejtonskog sporazuma.
Preporučeno
„Rješenje nisu ni podjela ni dominacija. Rješenje je pažljivo osmišljena izborna reforma koja štiti svakog građanina, istovremeno obezbjeđujući obnovu osnovnog načela legitimne političke zastupljenosti konstitutivnih naroda“, rekao je Plenković u Njujorku, desetak dana prije nego što građani BiH izlaze na birališta.
