Posebno su pogođena azijska tržišta, koja su zabilježila najgoru nedjelju od 2020. godine. Tajvanske dionice izgubile su oko 17 odsto vrijednosti u samo pet dana, što je njihov najveći nedjeljni pad od početka 1990-ih.
Veliki gubici u Aziji i SAD-u
Prema podacima financijske kompanije LSEG koje prenosi Reuters, tajvansko tržište izgubilo je približno 1.12 bilijuna dolara tržišne kapitalizacije od rekordne razine dosegnute oktobra.
Japanski indeks Nikkei u petak je pao više od četiri posto, dok je južnokorejski KOSPI izgubio više od četiri odsto vrijednosti. Rasprodaja se proširila i na evropske burze, gdje je panevropski indeks STOXX 600 tikom prijepodneva pao 1.5 odsto, prenosi Index.hr.
Snažan pad pogodio je i Wall Street. Američki indeks S&P 500 u četvrtak je izgubio dva odsto, zabilježivši šesti uzastopni dan pada, najdulji takav niz od 2024. godine. Dow Jones potonuo je za 1101 bod, odnosno 2.2 odsto, a tehnološki Nasdaq izgubio je 2.3 odsto.
Pad se nastavio i danas. Na početku trgovanja u petak S&P 500 bio je u minusu oko 0.5 odsto, a Nasdaq oko 1.3 odsto.
Slom na svjetskim berzama
Rasprodaju potiču sumnje u održivost golemih ulaganja u vještačku inteligenciju i strah od novih povećanja američkih kamatnih stopa.

Strah od pucanja AI balona
Glavni uzrok rasprodaje sve je veća zabrinutost da su cijene tehnoloških dionica, potaknute optimizmom oko vještačke inteligencije, porasle znatno iznad razina koje opravdavaju stvarni poslovni rezultati kompanija.
Posljednjih godina ulagači su u proizvođače čipova, podatkovne centre i druge kompanije povezane s vještačkom inteligencijom ulagali goleme iznose. Sada se sve više postavlja pitanje mogu li ta ulaganja donijeti očekivanu zaradu.
Povjerenje dodatno narušavaju promjene u vodstvu Nvidije nakon odlaska dugogodišnjeg izvršnog direktora Jensena Huanga, zabrinutost zbog zaduživanja tehnoloških kompanija i protivljenje izgradnji novih podatkovnih centara.
Čak ni istorijski izlazak američkog Anthropic-a, proizvođača AI sistema Claude, na berzu nije uspio zaustaviti pad. Kompanija je u četvrtak prikupila oko 81 milijardu dolara u najvećoj inicijalnoj javnoj ponudi dionica u istoriji. Njene su dionice prvog dana porasle oko 17 odsto u odnosu na cijenu iz javne ponude, ali oduševljenje nije zahvatilo ostatak tehnološkog sektora.
Analitičari upozoravaju na širenje rasprodaje
Dodatni problem predstavljaju očekivanja novih povećanja kamatnih stopa američke središnje banke. Više kamate poskupljuju zaduživanje i smanjuju privlačnost rizičnijih ulaganja, naročito tehnoloških dionica.
Rasprodaja se već proširila i na druga tržišta. Pod pritiskom su se našle cijene zlata i bakra, dok su ulagači dio novca preusmjerili u američke državne obveznice.
Analitičari upozoravaju da bi se problemi mogli dodatno produbiti ako pad tehnoloških dionica podstakne širu rasprodaju finansijske imovine.
Uprkos gubicima, svjetske berze još uvijek su u plusu u odnosu na početak godine. No, najnoviji padovi pokazuju da je povjerenje u daljnji rast tehnološkog sektora ozbiljno poljuljano.
Preporučeno















