Potvrđena su dva kandidata za predsjednika ispred Pokreta Samoopredjeljenje, Vjosa Osmani i Nasuf Bejta. Prema Ustavu Kosova, za predsjednika moraju da se kandiduju najmanje dva kandidata koja su prethodno dobila podršku najmanje 30 poslanika.

Prethodno je vršilac dužnosti Demokratske partije Kosova Enver Hodžaj rekao da se njegova stranka protivi izboru Vjose Osmani za predsjednicu Kosova. Ponovio je da Osmani nije osoba koja će ujediniti narod Kosova.

“Ova sjednica je ponižavajuća jer je Kurti odlučio da Osmani imenuje za predsjednika. Ona se ne bira, postavlja je Kurti i šalje u predsjedništvo kako bi imao apsolutnu kontrolu“, rekao je Hodžaj.

Dodao je da su on i poslanik DPK-a Bedri Hamza došli na vanrednu sednicu sam kako iznijeli svoj stav po pitanju izbora predsjednika. Oni su potom napustili salu i ostalo je 82 poslanika iz redova Samoopredjeljenja, Demokratskog saveza Kosova (DSK) i manjinskih nesrpskih zajednica.

Osam poslanika iz redova nesrpskih manjinskih zajednica su prije početka sjednice saopštili da će glasati za izbor predsjednika, odnosno za Vjosu Osmani, koja je kandidat Samoopredjeljenja. Inače, manjinske nesrpske zajednice imaju ukupno deset poslaničkih mjesta u Skupštini Kosova, ali poslanik Romske Inicijative i Jedinstvene goranske zajednice ne prisustvuju izboru predsjednika. Vanrednoj sednici ne prisustvuju ni poslanici Srpske liste, koja je dobila deset mjesta u Skupštini Kosova rezervisanih za srpsku zajednicu.

Vjosa Osmani se na februarskim izborima kandidovala za predsjednicu Kosova na listi Pokreta Samoopredjeljenje i dobila preko 300.000 glasova građana.

Neposredno prije početka sjednice za izbor predsjednika Kosova poslanici iz redova Samoopredjeljenja su saopštili da iz skupštinske procedure povlače incijativu za izmenu Zakona o izborima, a nakon protivljenja opozicionih albanskih partija.

Neizvjesna podrška DSK zbog pokušaja izmjene Zakona o izborima

Pokret Samoopredjeljenje je u petak, prije sednice o izboru predsjednika, inicirao vanrednu sjednicu o izmjenama Zakona o opštim izborima što je naišlo na veliko protivljenje opozicionih albanskih partija.

Taj Zakon bi građanima, koji žive van teritorije Kosova, omogućio da glasaju u kosovskim ambasadama a ne putem pošte, kako je do sada bila praksa. Inače, glasanju putem pošte prethodi period prijave i verifikacije birača.

Demokratski savez Kosova (DSK) Ljumira Abdidžikua (Lumir Abdixhiku), koji je ranije saopštio da će ta partija učestvovati u procesu izbora predsjednika, je potom u petak uveče zatražio od premijera Aljbina Kurtija (Albin) da odustane od izmjena Izbornog zakona i “ucjene opozicije”. U suprotnom, rekao je Abdižiku, Kurti namjerno šalje zemlju na vanredne izbore.

Slično su reagovale i druge dvije opoziciona partije, Demokratska partija Kosova (DPK) Envera Hodžaja (Enver Hoxhaj) i Alijansa za budućnost Kosova Ramuša Haradinaja (Ramush Haradinaj). Međutim, te dvije partije su i prije inicijative o izmjeni Zakona o izborima rekle da neće podržati Vjosu Osmani za predsjednicu Kosova a Ramuš Haradinaj je i sam bio kandidat za predsjednika na izborima 14. februara.

Uprkos pozivima opozicije i civilnog sektora da se povuče sporni Zakon, Pokret Samoopredjeljenje nije odustajao od njegovog usvajanja po hitnom postupku ali je taj pokušaj na kraju propao. Izmjene Zakona o opštim izborima sada bi pred poslanicima Skupštine Kosova trebao da se nađe u redovnoj proceduri.

DSK i dalje insistira da se taj zakon povuče kako bi poslanici iz te partije učestvovali u izboru predsjednika. Bez DSK Samoopredjeljenje nema potreban kvorum za izbor predsjednika.

U međuvremenu, vršilac dužnosti predsjednika Kosova Gljauk Konjufca (Glauk) je poručio da dobio garancije od premijera Kosova Aljbina (Albin) Kurtija i kandidatkinje Samoopredjeljenja za predsjednicu Vjose Osmani, da će izmjene Zakona o izborima biti dio procesa dijaloga između vlasti i opozicije.

„Nakon jasne volje, koju je opozicija sinoć izrazila svojim glasanjem u Skupštini Kosova, ne preostaje ništa drugo nego da se osigura da većina neće preduzimati nikakve korake bez konsultacija sa opozicijom a da opozicija ne bojkutuje proces izbora predsjednika, kako bi se izbjegli novi izbori”, rekao je Konjufca u subotu nakon sastanka sa Kurtijem i Osmani.

Sa druge strane, premijer Kosova Aljbin Kurti je ponovio da Samoopredjeljenje, čiji je on lider, ne želi da vodi zemlju na nove izbore već da ima za cilj „izbor predsjednika Kosova“.

„Oni koji ne žele izbor predsjednika, oni koji ne vole predsjednika, koji su protiv njega vodili i vode poseban rat, mogu zemlju da vode na izbore. Svojim izborom oni biraju: ili preko 80 glasova u kutiji za Vjosu Osmani ili preko 500.000 glasova u kutiji za Pokret Samoopredjeljenje “, napisao je Kurti u subotu na svom Facebook profilu.

Kurti je u petak takođe upozorio je da će zemlja izaći na nove izbore ukoliko novi predsjednik ne bude izabran.

Apel američkog ambasadora

Ambasador Sjedinjenjih Američkih Država na Kosovu Filip Kosnet (Philip Kosnett) pozvao je poslanike Skupštine Kosova da ispune svoju odgovornost prema građanima Kosova tako što će učestvovati u izboru predsjednika.

„Stav američke vlade ostaje nepromijenjen. Podržavamo glasanje u Skupštini. Pozivamo sve članove Skupštine da ispune svoje odgovornosti prema narodu Kosova i učestvuju u glasanju, kako bi se obezbijedio kvorum“, napisao je Kosnet na Twitteru.

Kako se bira predsjednik Kosova?

Za izbor novog predsjednika potrebno je 80 glasova poslanika, a ukoliko se u prva dva kruga glasanja on ne izabere organizuje se i treći krug u kome predsjednik može biti izabran 61. glasom, ali je svakako potreban kvorum od 80 poslanika.

Kosovo je bez predsjednika od 5. novembra 2020. godine kada je Hašim Tači podnio ostavku na tu poziciju jer su Specijalizovana vijeća protiv njega potvrdila optužnicu za ratne zločine i zločine protiv čovječnosti.

Istog dana je Vjosa Osmani, kao predsjednica Skupštine Kosova, preuzela funkciju vršiteljke dužnosti predsjednice Kosova koju je potom 22. marta predala novom predsjedniku kosovskog Parlamenta Gljauku Konjufci.

Svakako, ta funkcija može da se vrši najduže šest mjeseci.

U slučaju da se predsjednik ne izabere, Ustav Kosova predviđa da se raspušta Skupština i raspisuju novi izbori koji moraju da budu održani u roku 45 dana.