Video
Diskusija o stanju u Crnoj Gori održana je na sjednici UPR u Ženevi u maju. Tada su otvorena pitanja napada na novinare, diskriminacije, ugrožavanja ljudskih prava i korupcije. Delegaciju Crne Gore predvodio je ministar za ljudska i manjinska Fatmir Đeka.
Tim UN-a identifikovao je niz oblasti u kojima je postignut napredak, ali izazovi ostaju. Date su preporuke o tome kako se uhvatiti u koštac sa postojećim izazovima, koje su, gdje je relevantno, povezane sa ranijim preporukama.
Izazovi ljudskih prava sa kojima se suočavaju određene grupe uključeni su u finalni izvještaj.
Kako se navodi, ukupno je Crnoj Gori upućeno 247 preporuka od država članica UN, od kojih je prihvaćeno 226 preporuka. Navodi se da to govori o istinskoj posvećenosti Crne Gore daljem unapređenju politike i prakse ljudskih prava, čime se poboljšavaju životni standard i jednake mogućnosti za sve njene građane.
“Uopšteno govoreći, Crna Gora će nastaviti sa svojim naporima da u potpunosti sprovede reformu pravosuđa kako bi osigurala nezavisnost, integritet, odgovornost i nepristrasnost pravosuđa. Nastaviće borbu protiv korupcije i organizovanog kriminala, jačanje zakonodavstva i politike protiv diskriminacije, da se efikasno pozabavi rodno zasnovanim nasiljem i poboljša rodnu ravnopravnost. Uz to i borbu protiv trgovine ljudima, te da štiti i promoviše dečja prava, kao i prava ranjivih i marginalizovanih osoba”, piše u izvještaju Savjeta Ujedinjenih nacija povodom Opšteg unievrzonalnog pregleda.
Značajni napori bi se dalje ulagali, kaže se, u iskorjenjivanje rodno zasnovanog nasilja, zagovaranjem i poštovanjem principa “nulte tolerancije“ prema nasilju nad ženama i nasilju u porodici.
“U diskusiji, pojedini govornici su cijenili napore koje Crna Gora ulaže u borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u porodici, kao i napore uložene u eliminaciju svih oblika diskriminacije žena. Napori Vlade da se pozabavi prijavljenim slučajevima diskriminacije, rasističkog nasilja i govora mržnje prema manjinama i etničkim grupama, takođe su pozdravljeni. Neki govornici su rekli da su i dalje zabrinuti zbog kršenja ljudskih prava u Crnoj Gori, uključujući djela torture nad licima u pritvoru, nasilje nad ženama i djevojčicama i diskriminaciju manjinskih grupa, između ostalog.”, ističe se u izvještaju.
Crna Gora je, ukazuju, pozvana da radi na uvođenju integrisanog sistema za dalje unapređenje zaštite djece od svih oblika nasilja, uključujući i uspostavljanje državnog skloništa za djecu i mlade žrtve trgovine ljudima.
“Vlasti Crne Gore su ohrabrene da ojačaju zakonodavstvo za promovisanje zaštite migranata i izbjeglica, uključujući i ratifikaciju Međunarodne konvencije o zaštiti prava svih radnika migranata i članova njihovih porodica, kako bi se obezbijedilo efikasno krivično gonjenje i kažnjavanje počinilaca zločina nad migrantima. Zemlja takođe treba da teži da ojača svoj zakonodavni okvir u vezi sa promocijom i zaštitom ljudskih prava”, navedeno je u izvještaju.
Crna Gora je pohvaljena za prihvatanje većine preporuka iznetih u pregledu i za njihov konstruktivan angažman. Govornici su Vladi Crne Gore poželjeli puno uspjeha u opredjeljenju i opredjeljenju za sprovođenje prihvaćenih preporuka i dalje unapređenje stanja ljudskih prava na terenu. Preporučeno je da Savjet usvoji konsenzusom ishod Univerzalnog periodičnog pregleda Crne Gore.
Preporučeno
Potpredsjednik Savjeta rekao je da je od 247 pristiglih preporuka 226 uživalo podršku Crne Gore, a 21 je primljena k znanju.
