Video
Picula je u intervjuu agenciji Beta kazao da će kao izvjestilac za Srbiju nastojati da razgovara sa što većim brojem relevantnih političkih ličnosti.
„Što se tiče mog dolaska u Beograd, upravo radimo na definisanju okvirne agende misije. Očekujem da će se posjeta realizovati do kraja ovog mjeseca. Do sada sam se, sa željom da steknem što bolji uvid u stanje stvari, susretao s diplomatskim i privrednim predstavnicima Srbije, kao i s predstavnicima opozicije i civilnog društva. Kao izvjestitelj za Srbiju, nastojaću da razgovaram sa što većim brojem relevantnih političkih ličnosti“, rekao je Picula.
Ocjenjujući dešavanja u Srbiji nakon pada nadstrešnice na Željezničkoj stanici u Novom Sadu, Picula je kazao da su protesti studenata prerasli u masovni građanski pokret.
„Velikih protesta u Srbiji je bilo i nedavno, ali ovi su donijeli posebnu dinamiku, jer su okupili razne slojeve srpskog društva i događaju se širom zemlje. To im svakako daje snažnu legitimacijsku bazu, ali sam pokret za sada se legitimiše isključivo dubokim nezadovoljstvom stanjem u društvu. Moj je utisak da vlasti ne uspijevaju da oponiraju pokretu zbog nestandardnog profila njihovog funkcionisanja“, rekao je on.
Prema njegovim riječima, vlasti u Beogradu reaguju na standardan način, kao da se radi o institucionalizovanoj opoziciji koja se može, kako je naveo, kao toliko puta u posljednjih desetak godina marginalizovati medijskom demonizacijom ili društvenim i materijalnim kompenzacijama.
„Rasplet zavisi o daljim potezima sučeljenih strana“, ocijenio je.
Upitan da ocijeni odnos vodećih evropskih političara prema studentskoj pobuni i vlastima u Srbiji, Picula je rekao da odgovor na to pitanje zavisi o kojoj instituciji EU ili državi članici se govori.
„Evropska komisija je na primjer izrazila zabrinutost zbog prijavljenih incidenata protiv demonstranata i pozvala na brzu istragu. Treba znati da Komisija i Vijeće mogu davati ocjene samo na temelju zajednički dogovorenih stajališta, a ona se često ne postižu lako zbog razlika između pojedinih država članica. Neke uticajne članice situaciju u Srbiji procenjuju kroz prizmu svojih bilateralnih interesa koje razvijaju sa službenim Beogradom. S druge strane, u Evropskom parlamentu sa svojom analizom stanja u Srbiji izašla je Grupa socijalista i demokrata kao i neke druge političke skupine“, objasnio je.
Na pitanje da li bi i na koji način evropske institucije trebalo da pokažu veće interesovanje i angažovanje kako bi se percepcija na visok stepen sistemske korupcije u Srbiji smanjila i eliminisala, Picula je rekao da su pristupni pregovori o članstvu u EU glavni mehanizam preko kojeg se definišu stavovi institucija EU i država članica o stanju u Srbiji.
„Stagnacija u pregovaračkom procesu koja traje tri godine i nedavna blokada otvaranja klastera 3 ipak govori o širem raspoloženju prema događanjima u zemlji. Stalno se spominju, prije svega, vladavina prava, borba protiv korupcije i autentična sloboda medija. Sve su to ključni unutrašnjopolitički parametri za eventualni napredak u pristupnim pregovorima i neće nestati s pregovaračke agende“, istakao je Picula.
Osim toga, dodao je, Beograd je zadržao distancu prema mnogim politikama bloka.
„Posebno odbojno izgleda odbijanje uvođenja sankcija Rusiji i nizak postotak usklađenosti sa zajedničkom spoljnom i bezbjednosnom politikom. Nema ni napretka u odnosima s Kosovom. Dalji razvoj odnosa Beograda i Brisela zavisi prije svega u tome u kojoj mjeri tu poruku vlasti razumiju i koliko je uvažavaju“, naglasio je.
Na pitanje šta je najbolje rješenje za izlaz iz sadašnje političke krize u kojoj se našla Srbija, Picula je kazao da se odgovor na to pitanje mora pronaći u samoj Srbiji.
„Društvene krize ovakvih razmjera morale bi se u jednom trenutku riješiti političkim sredstvima, poželjno, dijalogom pa i izborima ako treba. Međutim, trebaju se stvoriti uslovi za poštene i ravnopravne izbore. O tome su jasno svoje rekli OEBS/ODIHR i Evropski parlament. Čini mi se da ono što najviše opterećuje institucionalni hod kroz traženje rješenja za krizu je nedostatak povjerenja u institucije“, naveo je.
Masovni protesti u Srbiji su, naglasio je, indikator niskog povjerenja građana u institucije, ali i sferu politike kao takve.
„Građani koji se toliko dugo okupljaju na ulicama traže da u Srbiji funkcionišu institucije, a ne vlast jedne uske grupe da ne kažem jednog čovjeka. Dok god je vlast neograničena, napredak će biti ograničen“, zaključio je Picula.
Preporučeno
